Direktor Aerodroma Crne Gore Milovan Đuričković kazao je u razgovoru za Portal Analitika da je kompanija nastavila uspješan trend poslovanja i da je za šest i po mjeseci ove godine zabilježen rast putika od pet odsto, a da je na aerodromu Tivat evidentirano povećanja broja putnika od čak 11 odsto.
-I u ovoj godini bilježimo pozitivne rezultate i razvoj, kako sa stanovišta rasta saobraćaja, tako i finansijski, tehnički i tehnološki. Poznato je crnogorskoj javnosti da imamo kontinuitet uspješnosti. I ova jedanaesta godina, uprkos brojnim ograničenjima, protiče u tom pozitivnom duhu. Ako to sagledamo kroz saobraćajne parametre – za prvih šest i po mjeseci, zaključno sa 15. julom, bilježimo rast broja putnika od pet odsto na nivou Aerodroma Crne Gore, a samo aerodrom Tivat bilježi rast od čak 11 odsto. Takve saobraćajne podatke prate, naravno, i odgovarajući finansijski podaci i - ako ne budemo imali nekih velikih iznenađenja, nekih nepredviđenih poremećaja na tržištu koja ne zavise od nas - očekujemo da i ovu 2014. godinu odradimo uspješno i održimo kontinuitet uspješnog poslovanja. Istakao bih još jedan značajan podatak: u ovih jedanaest godina imovina Aerodroma, što znači države Crne Gore, uvećana - tri i po puta, istakao je Đuričković.
Sjutra, 22. jula, Aerodromi Crne Gore obilježavaju jedanaestu godišnjicu od preuzimanja upravljanja aerodromima od JAT-a.
ANALITIKA: Prošle godine, prilikom obilježavanja deset godina rada fokusirali ste se na tri strateška prioriteta: proširenje, rekonstrukciju i modernizaciju manevarskih površina na aerodromima Podgorica i Tivat, te izradu projektne dokumentacije za izgradnju nove terminalne zgrade 2 na tivatskom aerodromu. Dokle se stiglo u realizaciji tih projekata?
ĐURIČKOVIĆ: Razvoj Aerodroma koncipiramo na baznim, strateškim dokumentima. Znači - ne improvizujemo. Naš razvoj se temelji na Master planu razvoja Aerodroma Crne Gore do 2030. godine, to je inovirani dokument jer je prvobitno izrađen plan do 2023 godine, pa smo nakon pet godina izvršili njegovo kritično preispitvanje i sačinili novi dokument, koji je usvojila Vlada Crne Gore, kojim se definiše razvoj Aerodroma Crne Gore u narednih šesnaest godina. U međuvremenu je usvojena i državna Studija aerodroma Tivat, strateški veoma važan dokument. Paralelno sa tim dokumentima stalno pratimo i analiziramo kretanja oko nas na tržištu, naše tehnološke potrebe kao i potrebe čitave Crne Gore. U funkciji razvoja odradili smo niz projekata koji su značili pripremne radnje i zahtijevali izvjesno vrijeme, počev od raznih ispitivanja, do konkretnih projekta koji nam označavaju što treba modernizovati, što sanirati, što rehabilitovati. Iza nas su brojne studije izvodljivosti, brojni razgovori sa potencijalnim finansijerima, sa najprestižnijim bankama u Evropi koje bi trebalo da prate naš razvoj.
Dakle, u funkciji tog razvoja pripremili smo i vrlo zahtjevne tendere koje smo, na žalost, zbog različitih okolnosti morali da ponovimo. Sada smo u fazi kada očekujemo ovih dana objavljivanje tendera, ovaj put i konačno, od banke koja je naš potencijalni kreditor. U poodmakloj smo fazi obezbjeđivanja sredstava za realizaciju tih projekata, mislim prije svega na projekte na Aerodromu Tivat – na novu terminalnu zgradu i na izgradnju i rekonstrukciju manevarskih površina...
ANALITIKA: Zašto je tri puta obaran tender za radove u Tivtu?
ĐURIČKOVIĆ: Formalno gledano, nije pao tri puta nego jednom; mi smo ga dva puta povukli zbog jasnih nagovještaja da imamo nerazumijevanje od nadležnih organa.
ANALITIKA: Kakvo nerazumijevanje, o čemu je riječ?
ĐURIČKOVIĆ: Vidite, stojali smo i danas smo na stanovištu da, uz uslove koje propisuje zakon, onaj fakultativni dio, što se tendera tiče, omogućava da se potencijalnom investitoru da i dodatni uslov. Mi smo za fazu arhetekture i tehnologije zahtijevali da potencijalni partner – a riječ je o međunarodnom tenderu na koji mogu da konkurišu sve relevantne kompanije iz svijeta – treba da posjeduje odgovarajuće reference u projektovanju aerodroma jer se radi o veoma kompleksnim projektima koji podrazumijevaju specijalističko iskustvo i znanje iz oblasti vazdušnog saobraćaja.
Tim prije smo inistirali na iskustvu jer je projektovanje zgrade terminala u Tivtu izuzetno zahtjevan zadatak; ne treba samo da odgovori kako treba da izgleda nova zgrada, koje sadržaje treba da ima već i kakvu tehnologiju saobraćaja treba da ima, već treba da udovoljimo striktnim međunarodnim propisima i standardima. U Tivtu već postoji izgrađeni teminal pa se podrazumijeva i projektni zadatak integrisanja nove zgrade i profesionalno definisanje za buduća vremena.
Zbog toga smo insistirali na refencama i iskustvu i samo zbog tog našeg zahtjeva, tender je pao jer je u nadležnim državnim strukturama prevladalo mišljenje da iskustvo potencijalnog partnera - nije neophodno. Svi ostali elementi tendera su bili u redu.
I danas smo stava da je iskustvo u projektovanju jedan od najvažnijih, neophodnih, elemenata tendera i da se na taj način ne uskraćuje konkurentnost. Na kraju krajeva, tender dopušta i udruživanje projektantskih kuća i tako se otvara mogućnost učestvovanja. Da zaključim: vođeni smo željom da kroz tender zašitimo visoku profesionalnost budućeg objekta i mislimo da je to interes Crne Gore.
ANALITIKA: Da li će se, konačno, omogućiti i noćni letovi u Tivtu?
ĐURIĆKOVIĆ: To je vječito pitanje i o tome sam govorio puno, ali želim da još jednom naglasim: velika je šteta za Aerodrome Crne Gore, ali i za državu Crnu Goru i njenu ekonomiju, što na Aerodromu Tivat nema i noćno letenje. To bi bila jedna divna alternativa aerodromu Podgorica, a sam Tivat bi duplirao kapacitete i na taj način bi se ublažili takozvani špicevi dok bi postojeći kapaciteti bili mnogo primjereniji potrebama Crne Gore, naročito kada govorimo o turizmu.
Sve što smo projektovali i radili – a puno toga smo radili u Tivtu – činili smo kao da se noću leti; sve pretpostavke za noćno letenje Aerodromi Crne Gore su uradili i mi smo danas spremni da sve to - i to u kratkom roku – odradimo. Ali, Aerodromi Crne Gore nijesu institucija koja propisuje ili daje saglasnost, to je nadležnost drugih državnih organi i institucija. Zašto se sa tim tako sporo ide – ne bih kometarisao.
ANALITIKA: Da li bi, prema Vašoj ocjeni, to bila isplativa investicija?
ĐURIČKOVIĆ: Nemam sumnje da bi to bilo isplativo ulaganje, iako bi bila neminovna neka vremenska ograničenja kasnih letova iznad većih ekskluzivnih turističkih naselja kao što su Sveti Stefan, Porto Montenegro, Porto Novi ili sjutra kada se izgradi Luštica. U svakom slučaju: noćni letovi iz Tivta bili bi jedan dodatni resurs za Crnu Goru i zato smatram da bi nadležne državne institucije morale intezivno da rade na stvaranju pretpostavki i propisivanju procedura za noćno letenje u Tivtu.
ANALITIKA: Dugo ste na čelu Aerodroma i ne sumnjam da ste često čuli primjedbe da kompanija uspješno posluje samo zato što ste u prilici da budete monopolisti. Kakav je Vaš komentar, je li monopol ključni razlog uspješnosti Aerodroma Crne Gore?
ĐURIČKOVIĆ: Često to čujem, ali se duboko ne slažem sa tim primjedbama i ocjenama da je uspješnost našeg rada i našeg poslovanja posljedica monopolske pozicije.
Kada bi poredili pozicije svih aerodroma na svijetu, onda bi se mogla izreći univerzalna konstatacija da su gotovo sve kompanije koje gazduju aerodromima - uz neke izuzetke država koje imaju po dvadesetak aerodroma - na neki način monopolisti, pa, dakle, i Aerodromi Crne Gore. No, monopol nije, sam po sebi, negativna kategorija. Osnovni parametar za ocjenu našeg poslovanja treba tražiti u odgovoru na pitanje - da li Aerodromi Crne Gore zloupotrebljavaju situaciju da nemaju konkurenciju?
Kako to možemo vidjeti – jedino kroz analizu cjenovne politike, upoređivanja cijena koje plaćaju putnici i aviokompanije. A tu je računica jasna. Čak i na osnovu površne uporedne analize lako se uviđa ključna činjenica: Aerodromi Crne Gore imaju konkuretne cijene, jedne od najnižih u regionu i Evropi, i prema putnicima i prema aviokompanijama. Dakle, Aerodromi Crne Gore nemaju monopolske nego – antimonopolske cijene! Mi smo tržišno konkuretni, a onaj ko je tržišno konkurentan ne zasniva svoje rezultate poslovanja na monopolu. Da zaključim: takve ocjene paušalne, površne i često upućene od ljudi koji ne razumiju, ili neće da razumiju stvari.
ANALITIKA: Pitam Vas i zbog toga što se nedavno kritikovala odluka menadžmenta Aerodroma da za dva eura poveća cijenu aerodromskih taksi.
ĐURIČKOVIĆ: Znam da se u kolokvijalnom govoru sve što se naplaćuje na aerodromima naziva taksom. Ali, to nije adekvatan
naziv jer je taksa budžetski prihod, takse uvodi država i taksa je državni prihod. Mi imamo naknade, cijene svojih usluga i jedna od tih cijena je ova koja je bila predet javnih kritika.Vidite, u Crnoj Gori je od prošle godine na snazi novi Zakon o saobraćaju i tim zakonskim rješenjem je aerodromski operator zadužen da preuzme od policije kontrolu putnika i ručnog prtljaga, posao koji je policija radila još od Drugog svjetskog rata sve do prošle godine. Definisanje naknade za bezbjednost je definisano Zakonom o vazdušnom saobraćaju, članovima 145 i 147 je određena naša obaveza upošljavanja šedseset novih ljudi, obaveza obuke za kontradiverzionu kontrolu i onda se, članom 147, definiše i naše pravo na naknadu.
Činom preuzimanja tog posla Aerodromi Crne Gore su bili u obavezi da prime 60 novouposlenih ljudi. Najpreciznijim mogućim kalkulacijama koje smo uradili, utvrdili smo koliko košta ta novouvedena obaveza i došli do iznosa od 1,5 miliona eura na godišnjem nivou. Naše analize su pokazale da ta naknada za bezbjednost, za kontrolu putnika i ručnog prtljaga – uz uslov da bude najniža u regionu - treba da bude 2,75 eura. Međutim, nadležni državni organi su utvrdili drugačiji iznos naknade, na nivou od dva eura. Naknada koju putnici plaćaju kroz kartu se uvijek odnosi na odlazeće putnike, i onih prethodnih 15 eura i ovih dodatnih dva eura za bezbjednosnu kontrolu. Nakon godinu i po dana od naših zahtjeva, dobili smo odobrenje početkom ove godine i nakon svih procedura – objavljivanja u stručnim časopisima, prolaska kroz sistem IATA, informisanja svih partnera – dogodilo se da je do primjene propisa došlo sredinom sezone.
ANALITIKA: Da li je tim povećanjem ugrožena konkurentnost cijena Aerodroma Crne Gore, spočitavali su vam da ste tom odlukom čak ugrozili turističku sezonu?
ĐURIČKOVIĆ: Naše usluge su i dalje - i sa ta dva eura povećanja – jedne od najeftinijih u regionu i u Evropi. Pri tom, mi smo na Bordu direktora zauzeli stav da sve karte, koje su prodate prije stupanja na snagu ove naknade, ne podliježu toj obavezi. Pošto se buking najvećeg broja turoperatora radi uoči sezone, to znači da je najveći broj ljudi koji će doći u Crnu Goru ovog ljeta oslobođen te naknade.
Ako uzmemo u obzir podatak da je prosječan boravak gosta u Crnoj Gori sedam dana, mislim da u strukturi ponude to ne može bitnije da opredjeljuje ljude da dolaze ili zaobilaze Crnu Goru. Uostalom, podaci govore da bilježimo rast putnika od pet odsto za prvih šest mjeseci ove, u poređenju sa prošlom godinom. I ta je brojka je ilustrativan odgovor na besmislene priče o podrivanju turističke sezone.
ANALITIKA: Mnogo se u posljednje vrijeme govori u Crnoj Gori o usvajanju standarda u cilju što bržeg priključenja Evropskoj uniji. Kako Aerodromi Crne Gore, kao državno preduzeće, sprovode strategiju usvajanja međunarodnih standarda?
ĐURIČKOVIĆ: Kada je riječ o Aerodromima Crne Gore - mi smo odavno u Evropskoj Uniji, jer kao međunarodni aerodromi moramo
poštovati sve međunarodne standarde u svom radu. Od kako smo preuzeli upravljanje aerodromima imamo redovne inspekcije, što međunarodne, što domaće, i to dva do tri puta godišnje. I ove godine je već obavljena inspekcija na aerodromu Podgorica, a u toku je inspekcijski nadzor aerodroma u Tivtu. Dobili smo na aerodromu Podgorica veoma visoke ocjene i priznanja za rad i stručnost, ocjene su takvog karaktera da nas svrstavaju u grupu savremenih aerodroma u Evropi, aerodroma koja poštuju sva pravla igre, što znači da se visokoprofesionalno rade sve procedure i da striktno poštujemo međunarodne standarde. Primjera radi, to znači da svi putnici koji prođu kontrolu na aerodromu Podgorica ili Tivat, čak i oni koji su u tranzitu, ne moraju prolaziti dodatne antidiverzione kontrole na drugim evropskim aerodromima u koje su se zaputili. Drugim riječima - Evropa priznaje način rada i profesionalnost na aerodromima Crne Gore.ANALITIKA: Pa kakva je, po Vama budućnost aerodroma Crne Gore, da li smatrate da treba da ostanu u sadašnjoj državnoj svojini ili će i njih zahvatiti talas privatizacije? Što je, u tom smislu, interes države Crne Gore?
ĐURIČKOVIĆ: Izvjesno je da Aerodromi Crne Gore imaju lijepu perspektivu. Već sam pomenuo da vodimo osmišljenu razvojnu politiku, da imamo strategijske dokumente koje smo izradili uz pomoć međunarodnih eksperata, da uspješno poslujemo evo već jedanaest godina. Najznačijnije je, dakle, omogućiti da aerodromi Crne Gore budu stabilan i profitabilan sistem.
Što se tiče karatktera vlasništva, mislim da to nije primarno za uspjeh i ne slažem se sa ocjenama da sve što je privatno po definiciji je i uspješno. Uostalom, mnogi primjeri u regionu i u Evropi takve ocjene čine neutemeljenim, propadaju državna, ali i brojna privatna preduzeća. Suština je u dobrom menadžmentu, u dobrom upravljanju kompanijom. O privatizaciji aerodroma Crne Gore već sam govorio i nijesam sebe nikada svrstavao u grupe za ili protiv privatizacije. Na tu dilemu treba odgovarati razložno, promišljeno. Jer, da bi se krenulo u promjenu vlasništva, mora da postoje motivi i da se zna cilj, što se želi privatizacijom.
Koji motivi mogu biti za privatizaciju? Rekao bih da postoje tri grupe razloga. Može biti - loš menadžment, loše upravljanje pa se promjenom vlasništva teži formirati novi upravljački tim. U Aerodromima Crne Gore to nije slučaj. Drugi razlog može biti - nemogućnost finansiranja sopstvenog razvoja. Ni to nije slučaj u Aerodromima Crne Gore. Treći kruunski razlog može da bude ako vlasnik, dakle država, procijeni da bi se eventualnom prodajom mogao ostvariti neki veći, značajniji državni interes, riješiti neki problem relokacijom sredstava, novca koji se dobije prodajom. Da li je nešto u infrastrukturnim kapacitetima važnije za razvoj Crne Gore, za njenu saobraćajnu poziciju, za turizam, za savremeni život i povezanost sa svijetom, od Aerodroma Crne Gore - čisto sumnjam! Riječ je o sistemu koji produktivno posluje i, ako preduzeće ostvaruje profit i tim profitom može da razvija i uvećava imovinu Crne Gore – a pomenuo sam da je imovina Aerodroma uvećana za deceniju tri i po puta – onda zaista, morali bi postojati neki drugi razlozi za privatizaciju, promjenu vlasnmištva. Ja ih sada ne vidim.
ANALITIKA: A koliko su priče o privatizaciji povezane sa pričama o Vašem odlasku sa funkcije, pričama koje su se često čule, nekad javno, a nekad u partijskim kuloarima, tokom prošle godine?
ĐURIČKOVIĆ: To zaista ne znam. Nisam krenuo nigdje, nedavno sam ponovo izabran na funkciju direktora. Ukoliko ima primjedbi na poslovanje Aerodroma Crne Gore, ili na moje odluke, neka se to javno kaže, ali zasnovano na činjenicama. Za sada, ne žurim nigdje.
Draško ĐURANOVIĆ
