Najveći problem je u potencijalno pogrešnom reklamiranju, zato što zvanično nema suplementa ili hrane koja sadrži „dobre bakterije“ a da zvanično liječi ili prevenira određene bolesti.
Stoga u reklamama najčešće kažu: „proizvod poboljšava digestivno zdravlje“.
Postoji mnogo pitanja koja nikako da dobiju odgovor kada je o probioticima riječ, i premda nauka obećava dobre rezultate u ovoj oblasti, istraživanja su još na vidiku.
Evo i nekoliko bitnih informacija o jogurtu i uopšte proizvodima s probioticima:
Teoretski svi probiotski suplementi na tržištu mogu biti različiti. Neki probiotici imaju jedan soj organizama dok ih drugi imaju više.
Koncentracija mikroba takođe može da varira među proizvodima, stoga ovi organizmi mogu imati različite efekte na tijelo, pa je naučnicima teško da istaknu tačne zdravstvene dobrobiti probiotika – prosto zato što ih nisu sve izučili.
Iako mnogi ljudi vole da ljekove zamijene prirodnim liječenjem, probiotici idu uz klasičnu medicinu, nikako kao zamijena za nju.
„Nikada ne bih savjetovala nekome da prestane da uzima lijekove i prebaci se na probitoke“, kaže dr Hiberd. Umjesto toga ljudi bi trebalo da koriste probiotike kao dodatak propisanoj terapiji.
Samo zato što je jogurt ne znači da u sebi sadrži probiotike, tvrdi dr Hiberd.
Svi jogurti koji sadrže „dobre bakterije“ sadrže Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus, ali neki proizvođači dodaju i druge probiotike poput L. acidophilus, L. bulgaricus, L. rhamnosus and L. casei.
Ljudi često traže proizvode koji pomažu imuni sistem kako se ne bi razbolijevali. Iako postoje preliminarni podaci da probiotici mogu pomoći kod jačanja imunog sistema a i mnogo šire, još dosta istraživanja potrebno je da bi se potvrdilo i tačno definisalo ovo vjerovanje, piše Hafington post.
