Istraživači su koristili veliku bazu podataka kako bi proučavali analize krvi kod više od 16.000 muškaraca i žena.
Oko 10.000 nalaza napravljeno je poslije duže od osam sati gladovanja, a ostatak za manje od toga.
Zatim su dvije grupe praćene tokom 14 godina, kako bi provjerili da li je nalaz onih koji su gladovali, ili onih koji nijesu bio tačniji u predviđanju rizika od srčanih bolesti i smrti.
Viši nivo LDL, ukupnog holesterola i triglicerida, bio je, očekivano, povezan s većim rizikom od srčanih bolesti i smrti. Međutim, kada su upoređeni nalazi onih koji su gladovali i onih koji nijesu, a u obzir su uzeti i faktori poput pola, dijabetesa, visokog krvnog pritiska i slično, otkriveno je da su testovi podjednako dobro predviđali rizik od obolijevanja.
Studija je objavljena u onlajn verziji žurnala Circulation.
"Nema jasnih podataka koji podržavaju teoriju o neophodnosti gladovanja prije davanja uzorka krvi na analizu. Vrijeme je da prestanemo da insistiramo na tome", rekao je jedan od autora dr Sripal Bagalor, docent medicine u njujorškom Medicinskom centru Langone.
"Testovi onih koji nijesu gladovali pružali su istu prognostičku vrijednost, kao i testovi onih koji su gladovali."
Nytimes.com; Foto: Neeta Lind / Flickr.com
