Društvo

Najveći broj presuda ukinut zbog nerazumljivosti izreke

1107ga
N
ajveći broj ukidnih razloga presuda je utemeljen na nerezumljivosti izreke u krivičnoj presudi ili je utemeljen na nekom drugom razlogu koji govori o kontradiktornosti između obrazloženja presude i same izreke presude-kazao je danas Siniša Bjeković, pravni konsultatant u NVO Građanska alijansa (GA).

Najveći broj presuda ukinut zbog nerazumljivosti izreke
Portal AnalitikaIzvor

Danas je u prostorijama ove NVO predstavljen Izvještaj o stanju u oblasti krivične pravde u Crnoj Gori sa aspekta kvaliteta presuđenja, konzistentnosti sudskih odluka, ujednačenosti sudske prakse i transparentnosti rada. Izvještaj je izradila Građanska alijansa u saradnji sa predstavnicima Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), dok je projekat podržan od strane Američke ambasade. Projekat je sproveden od 01. avgusta 2013. godine do 01. maja ove godine. Istraživanjem je obuhvaćena praksa viših sudova u Podgorici i Bijelom Polju i Apelacionom sudu. Takođe, obuhvaćena je i praksa osnovnih sudova po čijim su odlukama po žalbama postupali viši sudovi.

Prema riječima koordinatora istraživanja Zorana Vujičića, cilj izvještaja je da objasni koji su to razlozi zbog kojih se predmeti ukidaju odnosno preinačavaju u žalbenom postupku. U okviru istraživanja je realizovan upitnik sa najznačajnijim činiocima u pravosuđu. Takođe, izvještaj se bavio i praćenjem portala sudovi.me, tj u kojem dijelu se pravosnažne presude adekvatno ažuriraju na sajtu.

Pravni konsultatn GA, Siniša Bjeković je kazao da su drugostepene odluke viših sudova jednako utemeljene na istom onom razlogu na kojem se odluke apelacionih sudova utemeljene u odnosu na presude višeg suda.
-To znači da se jedan te isti ukidni razlog javlja i u praksi viših sudova i u praksi apelacionih sudova-ističe Bjeković.

On je dalje napomenuo da se ovim pitanjima mora pozabaviti sudska vlast, bilo da se to čini formiranjem ekspertskih komisija, bilo što će se to razmatrati na redovnim sjednicama sudija ili sjednici Vrhovnog suda.

Istraživanje se dotaklo i konflikta između nadležnosti Ustavnog i Vrhovnog suda.
-Iako je Ustavom propisano da je Vrhovni sud najviši sud u državi,  činjenica je da se odlukama Ustavnog suda mogu suspendovati i derogirati odluke Vrhovnog suda. To nas navodi na zaključak da su odluke Ustavnog suda te koje kreiraju sudsku praksu u Crnoj Gori- naglasio je Bjeković.

On je podvukao da se izvještaj nije bavio kritikom, već da je iznio činjenično stanje o nekim stvarima koje se mogu razmatrati i dodao da se ovim pitanjima treba što prije pozabaviti.
- Ako je činjenično stanje koje smo mi izveli ovde takvo kakvo jeste i ako se ono odnosi na mnogo veći broj odluka nego onaj koji smo mi obuhvatili, onda ova priča mora početi od kademskog obrazovanja. Takođe, moramo posvetiti malo više pažnje kada govorimo o inicijalnoj obuci sudija. Treba raditi na podizanju kvaliteta sposobnosti, ne kvaliteta znanja. To znanje se mora staviti u funkciju razumnog, logičkog rasuđivanja o konkretnim stvarima- poručuje Bjeković.

Portal Analitika