Ona je danas, na okruglom stolu o radnim verzijama zakona o Sudskom savjetu i pravima i obavezama sudija, sudovima i Državnom tužilaštvu, kazala da zakon o sudovima ne donosi neke bitne i velike promjene, kao zakon o Sudskom savjetu.
»Ono što sve sudije i nosioci sudijske funkcije primjećuju je da je mnogo obaveza novim predlogom zakona, a malo prava i sigurno nećemo dozvoliti i štitićemo svoja prava, spremni da preuzmemo i odgovornost za sve obaveze«, poručila je Medenica.
Ona, kako je rekla, vjeruje da će predložena zakonska rješenja doprinijeti jačanju odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti rada sudstva i dovesti do njegovog usklađivanja sa evropskim standardima i jačanja sistema vladavine prava. »Ali, prije svega, doprinijeti zadovoljstvu korisnika sudskih usluga, crogorskog građanina, domaće i međunarodne javnosti«.
Medenica je pojasnila da, kao ključnu novinu, zakon o sudovima uvodi nadležnost za krivična djela korupcije, organizovanog kriminala, ratnih zločina i terorizma. »Predloženim tekstom zakona biće centralizovana kod specijalizovanog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, čime se ide u korak sa usvojenom racionalizacijom pravosudne mreže«.
»Primjetno je da predloženim tekstom nijesu usaglašene nadležnosti specijalizovanog odjeljenja Višeg suda i specijalnog tužilaštva, što je neophodno uskladiti, kao i status sudija koji postupaju u ovim predmetima sa tužiocima iz specijalizovanog tužilaštva«, dodala je ona.
Prema riječima Medenice, zakon nije definisao jasne pozicije sudova za prekršaje i viših sudova za prekršaje, odnosno da li je riječ o posebnim sudovima, ili su u sastavu osnovnih, odnosno viših sudova.
Ona je rekla da su, za sudije koji napreduju, odnosno za izbor sudija Višeg, Apelacionog i Vrhovnog suda, propisani posebni uslovi za napredovanje, kao i kriterijumi za izbor. »Čime će, nesumnjivom, na opštem nivou, biti unaprijeđen sistem izbora nosilaca sudske funkcije«.
Medenica je rekla i da će, uvođenjem vijeća sudija za ocjenjivanje, postupak ocjenjivanja omogućiti da se rad sudija vrednuje na pravi način, ali da se indirektno ojača njihova odgovornost.
»Iako se u poslednjem petogodišnjem reformskom ciklusu nesporno pojačala efikasnost, odgovornost i transparentnost rada sudija, odnos prema sudijskoj funkciji i radu neće više biti isti. Novo zakonsko rješenje u pogledu disciplinske odgovornosti sudija proširuje vrste disciplinskog prekršaja na lakše, teže i najteže, ali i vrstu disciplinskih sankcija kojih sada ima četiri«, kazala je ona.
Medenica je ukazala da je jedna od ključnih novina uvođenje disciplinskog tužioca i da je bitna promjena koja će doprinijeti većoj profesionalnosti sudijskog rada odgovornost za štetu koju stranci u postupku nanese sudija svojim nezakonitim, nestručnim, nesavjesnim radom.
»Odgovornost za štetu je na državi, ali ako je sudija namjerno učinio, država od njega može tražiti povratak isplaćene nadoknade ili isplatu do trećine godišnje neto zarade, ako je štetu načinio krajnjom nepažnjom«, pojasnila je ona.
Medenica je rekla da nije prihvaćen predlog sudija da se izrade tri zakona koja će u potpunosti regulisati funkcionisanje sudske grane vlasti.
»I pored izrade novih zakona o sudovima i Sudskom savjetu, nije prihvaćen predlog izrade posebnog zakona o sudijama, u kom bi se na jednom mjestu regulisao status nosilaca sudijske funkcije, pitanja zaposlenja, ličnih dohodaka, otpremnina i penzija«, navela je ona.
Vršilac dužnosti vrhovnog državnog tužioca, Veselin Vučković, kazao je da je, kad je u pitanju zakon o državnom tužilaštvu, posebno značajna novina osnivanje specijalnog tužilaštva, u čijoj bi nadležnosti bilo gonjenje počinilaca krivičnih djela organizovanog kriminala i korupcije.
»S pravom se ukazuje da se osnivanjem ovog tužilaštva udovoljava potrebi racionalizacije pravosudne mreže koja zahtjeva djelotvornije mjere u oblasti organizovanog kriminala«, dodao je on.
Prema njegovim riječima, nacrtom se nastojao razraditi postupak izbora tužilaca i rukovodilaca, upućivanje i premještaj državnih tužilaca, nove procedure ocjenjivanja i napredovanja, disciplinska odgovornost.
»I pored nesporno uloženog rada radne grupe na izgradnji nacrta, ima još puno prostora za dogradnju, preciziranje postojećih odredbi, vodeći računa da na potpuno jasan i cjelovit način obezbijedi dogradnja i unpređenje organizacije rada tužilaštva i dosljedno ispoštuju načela na kojima je, saglasno Ustavu, izgrađeno i uređeno državno tužilaštvo«, rekao je Vučković.
Ministar pravde Duško Marković podsjetio je da je potreba za donošenjem zakona predviđena akcionim planom za pregovaračko poglavlje 23.
On je rekao da jedan od razloga za izradu novih zakona proizilazi iz preporuka Evropske komisije u smislu uvođenja jedinstvenog sistema izbora nosilaca pravosudne funkcije na nivou države i uvođenja objektivnog sistema napredovanja na osnovu zasluga, kao i preduzimanja mjera za jačanje odgovornosti nosilaca pravosudne funkcije i garancija integriteta u pravosudnom sistemu.
»Da bismno dogovorili izazovima, moramo usmjeriti sve naše kreativne potencijale na ostvaranje zacrtanih ciljeva od opšteg interesa, a to je evropski kvalitet života u Crnoj Gori, kog nema bez pravne sigurnosti i vladavine prava. A nezavisno pravosuđe je prvi i najvažniji garant te pravne sigurnosti«, poručio je Marković.
