Kako javlja radio Antena M, u večerašnjoj emisiji "Živa istina", autora
Darka Šukovioća, posvećenoj stotoj godišnjici atentata u Sarajevu, bosanski istoričar govorio je o ideologiji Mlade Bosne, njenim vezama sa organizacijom «Ujedinjenje ili smrt» i srpskom Vladom, te razlozima zbog kojih Ferdinand nije bio omiljen u austrougarskim visokim krugovima.
Profesor Kamberović kaže da su veze mladobosanaca sa srpskom zavjereničkom organizacijom «Ujedinjenje ili smrt», nekadašnjom «Crnom rukom», apsolutno neoborivo dokazane. Istaknuti članovi te organizacije naoružali su Gavrila Principa, Nedjeljka Čabrinovića i Trifka Grabeža za atentat na Ferdinanda.
Povodom činjenice da je srpska Vlada
Nikole Pašićaupozorila austrougarske vlasti na dolazak naoružanih mladića i njihove namjere da ubiju Ferdinanda, Kamberović kaže:
« Mislim da je nesporno da je obavještajna služba u Srbiji znala šta se dešava, da su ih oni naučili i poslali u Sarajevo, ali znate kako rade sve Vlade i obavještajne službe, Vlade zapravo podržavaju obavještajne službe i ako poslovi koje obavjaljuju obavještajne službe imaju dobar rezultat, onda to Vlade prihvate, ako je loš rezultat onda kažu nemamo mi ništa sa tim. Mislim da je tako bilo i u ovom slučaju, vjerujem da su određene strukture znale šta se dešava, čak postoje informacije da je regent Aleksandar znao šta se tu došava».
Kamberović ne spori da je cilj Mlade Bosne bio oslobođenje i ujedinjenje Slovena, ali ukazuje da je nova država u njihovoj viziji trebalo da bude kraljevina pod dinastijom
Karađorđevićai dominantnim uticajem Srba.
Kaže da se utisak o jugoslovenskom opredjeljenju mladobosanaca stekao jer je optužnica atentatore teretila kao srpske nacionaliste, a odbrana ih je predstavljala kao jugoslovenske oslobodioce.
Dr Kamberović ne vjeruje da je neko iz vrha Austrougarske bio u dosluhu sa mladobosancima, uprkos Ferdinandovoj nepopularnosti, naročito među Mađarima, jer je umjesto dvočlane, planirao federaciju sa trećim konstituentom – Slovenskim. Prijestolonasljednik, pritom, nije bio zagovornik rata sa Srbijom:
« To se vidi iz njegovih stavova, smatrao je da je rat protiv Srbije nepotreban, on je čak 1913. rekao šta bi mi uopšte dobili da napadnemo Srbiju, rekao je možemo mi to učiniti, to nije problem, ali šta ćemo dobiti time-samo jednu siromašnu zemlju, šta će nam to, govorio je. «
Politika Beča, koja je srpskoj zajednici u Bosni dozvoljavala da se ekonomski razvija nije, međutim, odgovarala Beogradu jer je, primjećuje sarajevski istoričar, mogla smanjiti entuzijazam za ujedinjenje sa Srbijom.
"Živa istin" sa dr Husnijom Kamberovićem je večeras od 20.10 na Anteni M, Atlas TV i Prvoj.
foto: www.magazinplus.eu
