Prekomjerno izlaganje suncu može uzrokovati brojne neprijatnosti kao što su opekline, alergije, oštećenja očiju i razne degenerativne i maligne bolesti kože. Sa druge strane, sunčanje je višestruko korisno, pa ljekari savjetuju da sunce ne izbjegavamo već da se sunčamo ,,zdravo“.
- Ultraljubičasti zraci, zaslužni za kožu boje čokolade, istovremeno predstavljaju i veliki rizik za zdravlje. Nekontrolisano sunčanje oštećuje vlakna elastina u koži i izaziva njeno prerano starenje. Šteta je nepopravljiva, a prve bore i fleke javljaju se već u ranim tridesetim godinama. UVA zračenje može izazvati kataraktu i teška oštećenja vida – kazala je direktor Klinike za kožne i polne bolesti Kliničkog centra dr Ranka Vukašinović.
Na suncu se ne smije provoditi više sati bez prekida, a važno je postepeno se izlagati i izbjegavati vrijeme kada je ono najjače, od 12 do 17 sati.
Koža pamti
Vukašinović kaže da se negativni uticaji UV zraka akumuliraju i sabiraju tokom života.
- Naša koža pamti svaki trenutak na suncu, svako crvenilo i pregorijevanje i pravi svoj zapis koji se ne može obrisati. Prerani znaci starenja, mladeži, hiperpigmentacije, različite prekanceroze i pojava karcinoma kože su realni i surovi pokazatelji stepena oštećenja kože – kaže Vukašinović.
Ona dodaje da je zbog toga potrebno tokom čitavog života, počev od najranijeg djetinjstva, preduzimati sve mjere opreza i zaštite prekomjernog izlaganja suncu. Pritom, ona naglašava da stopostotna zaštita ne postoji.
- Krema za sunčanje neophodna je svima. Tamna koža ne pruža dovoljnu zaštitu. Vjerovali ili ne, čak i crnci mogu da izgore na suncu. Nikada ne smijete zaboraviti da je moguće izgorjeti i po oblačnom danu, kao i prilikom plivanja. Suncobran i laka hladovina nisu dovoljna zaštita, jer i voda i tlo odbijaju ultraljubičaste zrake. Krema za sunčanje neizostavna je i kada nijeste direktno izloženi sunčevim zracima – upozorava dr Vukašinović.
Prema njenim riječima, bez zaštitne kreme na suncu možemo biti maksimalno od 15 do 30 minuta dnevno, zavisno od tipa kože.
- Kreme treba nanositi svakih 60 min. Dok smo u vodi, ona će štititi, no nakon izlaska i brisanja treba je opet nanijeti. Masna i prljava koža takođe utiče na slabljenja dejstva zaštitne kreme.
Na preparatima osim faktora zaštite treba potražiti i druge podatke: da li postoji zaštita od UVA i UVB zraka istovremeno, da li je preparat fotostabilan, da li je s fizičkim ili hemijskim faktorom zaštite. Bitno je i da li je krema termolabilna, vodootporna, jer od svih tih faktora zavisi koliko će kvalitetno štititi na suncu – savjetuje dr Vukašinović.
Mladeži
Koža različito reaguje na sunce.
- Sa prvim izlaganjem suncu na koži se često pojavljuju alergijske reakcije. Crvenilo, svrab, osip, mjehurići ili bolni čvorići vrlo su neprijatni, a javljaju se nekoliko minuta do nekoliko dana od prvog izlaganja kože suncu. Karakteriše se crvenim osipom na mejstima gdje je koža bila izložena suncu – kaže Vukašinović.
Sagovornica Pobjede ističe da posebnu pažnju treba obratiti na mladeže.
- Osobe sa velikim brojem mladeža svakako treba da izbjegavaju sunčanje. Preporuka je da osobe koje imaju na svojoj koži više od 100 mladeža se apsolutno ne izlažu suncu. Prema tome ono što sami možemo da učinimo, da bismo spriječili promjene na mladežima je po svaku cijenu zaštita od sunca, jer je sunce jedan od najznačajnijih faktora rizika – objašnjava ona.
Sunce jača kosti i popravlja raspoloženje
- Sunčanje visoko blagotvorno djeluje na psihofizičko zdravlje ljudi. Podstiče izlučivanje hormona sreće, serotonina, koji smanjuje stres i umor i djeluje na dobro raspoloženje. Na indirektan način djeluje i na dobar san, podstiče stvaranje melatonina, kao i vitamina D, koji je krajnje potreban za zdrav razvoj kostiju i rast koštanog tkiva – kazala je dr Vukašinović.
Sagovornica Pobjede ističe da je glavni izvor vitamina D u tijelu sunce, a on jača kosti i imuni sistem, smanjuje rizik od raka dojke, debelog crijeva, bubrega, jajnika i reguliše najmanje 1.000 različitih gena koji regulišu bukvalno svako tkivo u tijelu.
- Preporučuje se deset minuta direktnog izlaganja suncu nekoliko puta nedjeljno. Sunčanje povoljno djeluje na neka dermatološka oboljenja, te ga preporučujemo i kao vid terapije (psorijaza, atopijski dermatitis, različite vrste ekcema) – kaže dr Vukašinović.
Mališani najosjetljiviji
Dr Vukašinović upozorava da bebe i djeca imaju posebno osjetljivu kožu kojoj je potrebna dodatna zaštita.
- Kod beba starosti do 12 mjeseci trebalo bi izbjegavati boravak na suncu, jer i samo nekoliko minuta može ozbiljno da ošteti njihovu kožu. Ako je dijete starije, može da se igra na suncu, ali uz šešir, majicu i kremu sa visokim faktorom. Najefikasnija zaštita je nanošenje zaštitnih krema sa visokim faktorom i unos dovoljnih količina svježe tečnosti na svakih 20 do 30 minuta, kao i igranje na mjestima koja nijesu direktno izložena suncu u hladovini – kazala je dr Vukašinović.
Što uraditi ako ipak izgorite
Uprkos upozorenjima, često se desi da se zadobiju sunčeve opekotine prvog pa čak i drugog stepena, a koža je jarko crvena, peče, steže i boli na dodir.
- Prvo što možete da uradite je da se rashladite vodom. Važno je da skinete temperaturu, koja zbog opekotina može biti povišena. Takođe, možete staviti hladne obloge na opečenim mjestima – savjetuje dr Vukašinović.
Ukoliko su opekotine jake, potrebno je uzeti protivupalne ljekove i anlgetike kao što je Ibuprofen ili Aspirin, a ako su se javili plikovi veći od 1,5 centimetara, znakovi infekcije, gnoj, pretjerana osjetljivost, a osoba je dezorijentirana, zbunjena i malaksala, obavezno i bez odlaganja treba zatražiti pomoć lijekara.
Pobjeda.me
