Naime, neposredno nakon izgradnje brane i formiranja vještačke akumulacije, riblji fond rijeke Pive koji je brojao oko 12, spao je na svega tri vrste koje su ostale u jezeru: pastramka, lipljen i mladica. Takvo stanje je održano sve do prije par godina kada je u jezero introdukovan klen, koja ne samo da je nekomercijalna vrsta nego pripada i grupi predatora koja je neposredna prijetnja za vrste poput lipljena i pastramke, kažu u ovoj NVO.
Kako ističu, podaci iz 2013. godine navode da je u cilju održavanja i obogaćenja ribljeg fonda u akumulaciji Pivsko jezero, u okviru redovnog gazdovanja EPCG poribljeno sa 2.570 kg riblje mlađi kalifornijske i potočne pastrmke. Postavlja se pitanje da li je isti upravljač ispratio stanje introdukovane predatorske vrste klena koja je prisutna već nekoliko godina, kao i ko je odgovoran za pojavu klena u jezeru s obzirom na to da je gotovo nemoguće da je dospio u jezero prirodnim putem?
"Prema zakonu o slatkovodnom ribarstvu, strogo je zabranjeno unošenje novih vrsta u vodene ekosisteme, što se posebno odnosi na vrste poput klena. Osim toga, u zakonu se navodi da su dužnosti inspektora za slatkovodno ribarstvo da vrši nadzor u odnosu na zabranu unošenja novih vrsta riba. U Crnoj Gori trenutno radi samo jedan inspektor za slatkovodne ribarstvo, koji je nadležan za sve slatkovodne površine). Ostaje nam pitanje da li država ima dovoljne kapacitete koji će prema zakonu ispratiti sva ribolovna dešavanja na teritoriji države", ističu u Green Homu.
Oni naglašavaju da je šteta načinjena unošenjem novih vrsta u jezero, nepovratna i neprocjenjiva. Posljedice koje je ova, očigledno ljudska greška, ostavila na ekosistem se ne mogu ispraviti. Sa ciljem da se ovakve situacije u budućnosti ne ponove, tražimo odgovornost nadležnih institucija, kao i pojedinačnih gazdinstava i upravljača u čijem je vlasništvu ova vodena površina, kaže se u saopštenju.
