Direktor Trezora Centralne banke, Todor Cicmil kazao je, za Pobjedu da je u ovoj godini u CBCG obrađeno 76 komada falsifikata apoena od pet eura, tri od deset, 14 komada od 20, 15 komada od 50, 17 komada od 100, 19 komada od 200 eura i jedna novčanica od 500 eura.
- Tokom istog perioda prošle godine, obrađeno je 55 komada falsifikata novčanica eura, odnosno jedna novčanica od deset eura, deset od 20, 21 od 50, 14 od 100 eura i devet od 200 eura - kazao je Cicmil Pobjedi.
On je rekao da se falsifikuju i kovanice.
- U ovoj godini u Centralnoj banci obrađeno je 53 komada kovanica, i to 47 od dva eura, četiri od jednog eura, dva od 0,5 eura. U istom prošlogodišnjem periodu bilo je 127 komada, odnosno 97 od dva eura, 20 od jednog eura, deset od 0,5 eura - precizirao je Cicmil.
S obzirom na to da je početak turističke sezone, Cicmil je rekao da se tek kasnije mogu adekvatno sumirati statistički pokazatelji za ovo ljeto.
- U toku turističke sezone, kada je priliv novca na najvišem nivou, javlja se i najveći broj falsifikata otkrivenih u platnom prometu. Naravno, uvijek postoje izuzeci, a važno je navesti da se iz dosadašnjeg iskustva, u Crnoj Gori, najčešće pojavljuju falsifikati dobre izrade proizvedeni u drugim zemljama - naveo je Cicmil.
U Crnoj Gori je najveća količina falsifikata otkrivena 2006. godine.
- Tada, odnosno prije sedam godina, uspješnom akcijom Uprave policije, tužilaštva, a uz tehničku podršku Centralne banke, realizovana je akcija Trezor u kojoj je zaplijenjena vrijednost od 714 hiljada falsifikata eura, kao i 100,5 hiljada USD i to prije distribucije i puštanja u promet. Najveća količina falsifikata otkrivena u kanalima platnog prometa odnosi se na period 2007-2009. godine, za vrijeme najvećih stranih direktnih investicija - podsjetio je Cicmil.
Statistički gledano, za razliku od zemalja EU, gdje su najčešći falsifikati apoena od 20 i 50 eura, u Crnoj Gori je situacija drugačija.
Kao turističko-tranzitna destinacija, u kojoj je keš načešći način plaćanja, Crna Gora je više puta u prošlosti bila „označena“ kao destinacija pogodna za distribuciju falsifikata eura, različitih apoena. S obzirom na iskustvo iz inflatornog perioda i saradnju državnih i institucija, do toga nije došlo.
Za kontrolu ispravnosti novca, kako je kazao Cicmil, neophodno je poznavati originalni novac.
- Neophodno je znati karakteristike zaštite koje se nalaze na njemu, kvalitetan papir, reljefna štampa, vodeni žig, zaštitna nit, hologramska traka, hologram, presijavajuća traka, optički varijabilno mastilo, što su samo neke od njih - zaključio je Cicmil.
