“Istraživanja bi trebalo da daju odgovor da li tu imamo ostatke iz antičkog perioda, na osnovu bazena koji se nalazio u južnoj kuli, i jednog objekta koji je ekscentričan u odnosu na pravac pružanja zidova, ili je utvrđenje napravljeno u srednjem vijeku prije dolaska Turaka, ili su gaTurci podigli. Da bi smo to definisali i skinuli famu o Nemanjinom gradu rade se arheološka istraživanja, koja će pružiti i podatke važne za konzervaciju, odnosno rekonstrukciju tvrđave, kaže Lutovac.
Naš sagovornik ističe da je planirano da rade trideset dana, kao i da očekuju da dođe turski dio ekipe, kako bi se istraživanja zajednički nastavila, jer je projekat rezultat postignutog dogovora sa Glavnim gradom, Ambasadom Turske i JU Muzeji i galerije Podgorice.
“To bi bila zajednička ulaganja što nam daje nadu da ćemo utvrđenje ne samo istražiti, već i rekonstruisati. Imamo Marubijevu fotografiju iz 1880. godine i ona može mnogo poslužiti u rekonstrukciji tvrđave, kaže naš sagovornik, napominjući da je važno da se tokom istraživanja vodi računa o svakom pokretnom arheološkom nalazu jer je on mjerodavan da se hronološki opredijeli utvrđenje.
"Sondažnim istraživanjima u prethodnoj kampanji rađen je prostor između bedema i kraka reduta. Pored osnovnog utvrđenja prema Morači je postojao jedan krak bedema koji je štitio ulaz sa sjeverne strane, tačnije preko mosta na Ribnici. Tu je bila izgrađena kuća Đonovića, koja je uklonjena, kao i svi podzidi parcela 144 i 145. Da bi sagledali pravce kretanja zidova uklonili smo sve ono što je recentno, što je prilikom izgradnje kuće nastalo", kaže Lutovac.
Upitan što je otkriveno u istraživanjima u januaru, sagovornik Portala Analitika kaže da je otkriveno oruđe, oružje, keramika. Od oruđa su, kaže, pronađene gvozdene alatke za obradu kamena, od oružja vrhovi strijela i samostrela, nekih šest komada, koji potiču iz 10. ili 11. vijeka i na prostorima Balkana traju do 15. vijeka, do turskih osvajanja.
“Kada govorimo o keramici imamo onu koja pripada importu, koja je iz Venecije, kao i keramiku domaćih zanatlija, te dio islamske keramike pravljene od fino prečišćene gline i koja je obojena raznim nijansama zelene do plave boje”, kaže Lutovac.
On podsjeća da su 1963. godine vršena istraživanja unutrašnjeg dijela tvrđave, koja je radio Pavle Mijović. Potom je na tom dijelu nasut šljunak za parking i to prestavlja izvjestan problem. Sada se na tom mjestu razvlači kvadratna mrežu po kojoj će se vršiti iskopavanja.
Konzervator savjetnik u JU Muzeji i galerije Podgorice Magdalena Radunović naglašava da su istraživanja važna kako bi se dobilo što više podataka za budući projekat konzervatorskih i restauratorskih mjera.
Mnogo je odbačenog kamena sa kuće Đonovića koja je srušena, kao i kamena koji je nađen u srcu utvrđenja i on će poslužiti za buduće konzervatorske mjere na tvrđavi, kaže Radunović.
Prema njenim riječima kuća Đonovića je srušena, jer je jednim dijelom jugozapadni bedem išao pravo preko nje, a sama kuća je nadvisivala visinu bedema s gornje strane i devalvirala ukupan prostor, a i nalazila se u samoj unutrašnjosti utvrđenja. Radunović naglašava da kuće nije imala veliku arhitektonsku vrijednost, a bila je vlasništvo opštine i donijeta je odluka da se sruši.
Upitana kakvu namjenu će imati ovaj prostor, Radunović kaže da će prvo biti urađena istraživanja, te da se nada da će se naći sredstva da se prostor uredi i koristi za kulturne sadržaje.
Na pitanje što je sa predlogom da tu bude smješten Turski kulturni centar, naša sagovornica kaže da su predstavnici Turske u Crnoj Gori izrazili želju da se on napravi na ovom mjestu.
“ Međutim to nije moguće dok se ne završe kompletna sistematska arheološka istraživanja i ne napravi konzervatorski projekat. Tek nakon toga može se razgovarati o namjeni ovog prostora", ističe sagovornica Portala Analitika.
Podsjeća da je i šezdesetih bilo polemika što učiniti sa prostorom tvrđave, i tadašnji stručnjaci među kojima i Pavle Mijović, imali su ideju da se tu podigne muzej zanatstva stare Podgorice, jer je grad bio poznat po zanatstvu i imao preko trista zanatskih radnji. Čak je bila ideja da tu bude manji vojni muzej. "Mislim da bi ovdje bilo lijepo imati scenu na otvorenom, jedan manji amfiteatar, ali o tome će se razmišljati kada se završe istraživanja", kaže Radunović.
Kako ističe arheolog Predrag Lutovac na tvrđavi će se raditi intenzivno trideset dana, a istraživanja bi tebalo da pruže više podataka o nastanku tvrđave. Kada je u pitanju njena konzervacija, pored istraživanja biće vrijedna i Marubijeva fotografija iz 1880. godine koja može poslužiti u rekonstrukciji tvrđave.
S.K.
