UPCG poziva predlagača da u ponovnom postupku pripreme predmetnog zakona uzme u obzir komentare i primjedbe koje su dostavljene od strane UPCG, sindikata, kao i drugih učesnika javne rasprave, a sve u cilju uklanjanja niza evidentnih nedostataka koji su ponuđeni koncept činili neodrživim. UPCG podsjeća da je usvajanjem ovog Nacrta moglo doći do povrede Ustava Crne Gore, kolizije sa odrebama Zakona o privrednim društvima i Zakona o radu, kao i odredbama niza kolektivnih ugovora – počev od OKU-a koji je zaključen na nacionalnom nivou, preko važećih GKU, te pojedinačnih kolektivnih ugovora zaključenih na nivou kompanija.
Sa aspekta privrednih društava, jedna od najspornijih odredbi je član 2. kojim se definišu zaposleni u javnom sektoru, a u koje se, u tački 4 istog člana, svrstavaju i zaposleni u privrednom društvu koje je u većinskom državnom vlasništvu ili u drugom pravnom licu čiji je osnivač država ili koje vrši javna ovlašćenja. Iako je i razumljiva i opravdana potreba da se eliminiše nesrazmjera između ostvarenih rezultata poslovanja i visine zarada u pojedinim privrednim društvima, stav UPCG je da se svi evidentni problemi i mogu i moraju rješavati isključivo u skladu sa važećim propisima. Ako se ima u vidu da država, kao osnivač ili većinski vlasnik, participira u organima upravljanja određenih privrednih subjekata, tada ona u značajnoj mjeri (ako ne i u potpunosti), preko svojih predstavnika u tim organima, može upravljati poslovnim procesima i kreirati odluke shodno rezulatima rada i poslovanja. Stoga je neprihvatljivo da ova privredna društva posluju sa gubitkom i ne izmiruju poreske i druge obaveze prema državi, a da se zarade njihovih zaposlenih (i naknade u upravljačkim tijelima) održavaju na nivou koji je daleko iznad nacionalnog prosjeka. Privredni subjekti, bez obzira da li je njihov osnivač ili većinski vlasnik država, posluju u realnom sektoru, u skladu sa propisima koji jednako važe za sve privrednike, a kroz obračunavanje i plaćanje fiskalnih i parafiskalnih obaveza obavljaju aktivnost koja je najznačajniji izvor za prihode državnog budžeta. Stoga je neprihvatljivo njihovo uključivanje u javni sektor, jer se time izjednačavaju sa budžetskim potrošačima.
Određene odredbe Nacrta ograničavaju i ugrožavaju prava privrednih subjekata, što nije u skladu sa Ustavom Crne Gore kojim se garantuje „sloboda preduzetništva i konkurencije, samostalnost privrednih subjekata i njihova odgovornost za preuzete obaveze u pravnom prometu“ i zabranjuje „narušavanje i ograničavanje slobode konkurencije“. Kolizija s Ustavom CG primjetna je i s aspekta obaveze poštovanja međunarodnih konvencija – usvajanje Nacrta dovelo bi do direktnog kršenja Konvencije C154 Međunarodne organizacije rada koja garantuje sindikatima i poslodavcima nezavisno pregovaranje i zaključenje kolektivnih ugovora bez interferencije od strane izvršnih vlasti.
Nacrt je u velikoj mjeri neusklađen i sa drugim zakonima i podzakonskim aktima. Primjera radi, on u cjelosti derogira Zakon o radu koji reguliše prava i obaveze iz radnog odnosa, a time i zaradu zaposlenog i način njenog utvrđivanja. Takođe, predloženi koeficijenti za obračun zarada su znatno veći od onih koji su propisani nedavno (tripartitno) potpisanim OKU-om, kao i većinom GKU, što znači da se ovim Nacrtom i oni stavljaju van snage. UPCG podsjeća da je privreda ta koja u najvećoj mjeri ostvaruje dohodak i budžetske prihode i zato je neprihvatljivo da zarade u javnom sektoru budu veće od zarada u privredi, a do čega bi došlo primjenom predloženih koeficijenata.
Manjkavosti Nacrta evidentiraju se i kroz odstupanja od principa fiskalne održivosti zarada u javnom sektoru i potrebe racionalne budžetske potrošnje, što potvrđuju odredbe kojima su Vladi, odnosno starješini organa, data diskreciona prava, a bez jasno utvrđenih kriterijuma koji mogu garantovati objektivnost ili ograničavanje iznosa navedenih primanja. U tom dijelu UPCG apostrofira koeficijente za one državne službenike i namještenike koji obavljaju izuzetno važne poslove, a na osnovu kojih može doći do degradacije određenih poslova i zaposlenih, što UPCG smatra jednim od ključnih uzroka diskutabilnih kadrovskih rješenja, destimulacije stručnih ljudi i, u krajnjem, stvaranja ambijenta povoljnog za razvoj koruptivnih radnji.
Gore navedeno je rezultat detaljne analize UPCG po predmetnom zakonskom projektu, vođene s ciljem da se otklanjanjem evidentiranih nedostataka pomogne u kreiranju novog, kvalitetnog rješenja koje će biti u skladu sa pravnim sistemom Crne Gore, a time i očekivanjima svih segmenata društva.
