Ministarstvo održivog razvoja i turizma predložilo je reformu zemljišne politike u kojoj se traži dodatno oporezivanje neaktivnosti na zemljištu kao i uvođenje posebne građevinske rente na zemljištu čija je vrijednost porasla.
U Izvještaj o stanju uređenja prostora za 2013.godinu, dostavljenom Portalu Analitika, Ministarstvo je najavilo pravljenje Studije koja bi dala odgovor u kom pravcu treba da ide reforma zemljišne politike.
- Među osnovnim ciljevima buduće zemljišne politike trebalo bi da budu kvantifikacije i oporezivanja rente, neaktivnost na građevinskom zemljištu i njegovo sankcionisanje, i uopšte tretiranje zemljišta koje se ne koristi u skladu sa njegovom prostorno - urbanističkom namjenom. Problemi prenamjene prostora i neiskorišćenost građevinskog zemljišta su direktna posledica neadekvatne urbanizacije kroz izradu planske dokumentacije. Ovi problemi se ne mogu riješiti samo instrumentima prostornog planiranja, već je potrebno kreirati i sprovesti reformu zemljišne politike, kroz koju bi bili uvedeni instrumenti za sankcionisanje neadekvatne urbanizacije, neaktivnosti na građevinskom zemljištu, a koji bi fiskalno opteretili prenamjenjeno zemljište kroz poresku politiku, navodi se u Izvještaju.
Potrebna promjena zemljišne politike: Potrebno je, kako se dodaje u dokumentu, u tom cilju, stvoriti mogućnosti za razvoj osmišljene, tržišno usmjerene, podsticajne i razvojne zemljišne politike koja bi bila u sluzbi sprovodjenja principa održivog razvoja i racionalnog gazdovanja prostorom.
- U vezi sa izloženim, neophodno je donijeti i implementirati Studiju zemljišne politike, čiji je osnovni cilj usmjeren na stvaranju uslova da se zemljišnoj politici obezbijede efektivni i efikasni instrumenti koji će uspostaviti koherentnost ekonomske, poljoprivredne, fiskalne i kreditne politike, s jedne strane, i komunalne, investicione, urbane i politike zaštite životne sredine, s druge. Ministarstvo održivog razvoja i turizma preduzelo je aktivnosti na izradi Studije, čija su osnovna polazišta da: Politika građevinskog zemljišta još uvijek nije zadobila razvojnu funkciju, već se koriste prevashodno poreski instrumenti. Dominiraju naknade, kao parafiskalni mehanizmi za pribavljanje lokalnih javnih prihoda. S druge strane, zemljišna renta se ne oporezuje, a tako ni uvećana vrednost zemljišta i tome slično. Čvrsti ekonomski kriterijumi još uvijek se nedovoljno primjenjuju u ovoj oblasti, jer postojeći instrumenti zemljišne i fiskalne politike ne omogućavaju povraćaj i kapitalizaciju društvenih ulaganja, čak ni na duži rok. Zakon ne predviđa uključivanje raznih ’’developera’’ za uređenje zemljišta, koji mogu biti u svim sektorima svojine, kao i institucije koje će se baviti poslovima upravljanja, opremanja, kontrole i realizacije planova i programa/projekata vezanih za građevinsko zemljište, itd. (što je sve dominantni evropski model). Kao posledica nedovršene zemljišne politike, traje hroničan deficit uređenog građevinskog zemljišta, različitog stepena opremljenosti, prihvatljive cijene i u skladu sa kupovnom moći domaćinstava, smatraju u Ministarstvu.
Previsoki troškovi uređenja građevinskog zemljišta: Uopšte uzevši, troškovi uređivanja građevinskog zemljišta su uprosečeni i previsoki (tj., činili su 30-50 odsto cijene izgrađenog m2 prije talasa skoka cijena nekretnina). Poređenja radi, kako se konstatuje u dokumentu, u strukturi cijene jednog m2 građevinskog zemljišta, u evropskim gradovima, cijena zemljišta kao poljoprivrednog resursa čini oko 5 odsto, troškovi opremanja zemljišta čine 15- 20 odsto, dok 75-80 odsto cijene čini uvećana vrednost – renta (koja je predmet oporezivanja po prosečnim stopama 40-70 odsto).
- U Crnoj Gori nema oporezivanja zemljišne rente, zbog čega je potrebno hitno pristupanje reformisanju sistema i politike građevinskog zemljišta i nekretnina zasnovanog na tržišnim i planskim mehanizmima i instrumentarijumu. Rad na Studiji bi trebalo da rezultira konkretnim predlozima reforme zemljišne poltike Crne Gore, te predlogom novih instrumenata ili/i reformom postojećih, a na osnovu uporedne analize mjera i instrumenata zemljišnih politika razvijenih zemalja EU. Imajući u vidu glavne pravce razvoja Crne Gore, od Studije se očekuje da rješenja koja ponudi sadrže konkrentne stimulativne mjere za investicije u oblasti proizvodnih sistema, turizma i poljoprivrede. Od Studije se očekuje da pruži informacije o modalitetima sistemskog uključivanja ’’developera’’za uređenje zemljišta u crnogorsku praksu – sa naglaskom na privatnu inicijativu, navododi se u dokumentu.
P.Z.
