Zanimljivosti

Naučnici otkril novu klasu planeta - “Mega Zemlje”

306megaZemlja
N
aučnici iz Harvard-Smitsonian Centra za astrofiziku otkrili su potpuno novu vrstu planete, nazvanu “Mega Zemlja”, za koju su teoretičari vjerovali kako uopšte ne postoji, javlja BBC.

Naučnici otkril novu klasu planeta - “Mega Zemlje”
Portal AnalitikaIzvor

Novootkrivena planeta dobila je ime Kepler-10c. Stara je oko 11 milijardi godina (više nego duplo u odnosu na Zemlju koja je stara 4,5 milijardi), a oko svog sunca se zarotira tokom 45 dana.

Otkrio ga je NASA-in svemirski teleskop Kepler. Ova Godzila među planetama je 2.3 puta veća od Zemlje i čak 17 puta teža od nje. Pretpostavlja se kako bi tako masivna planeta privlačila gasove vodonika i helijuma iz atmosfere i tako postala plinski div poput Jupitera potpuno neprilagodljiv za život.

Ipak, ova planeta se smatra potencijalnim mjestom za život izvan Zemlje. To je prvenstveno zbog činjenice kako se ne smatra gasovitom planetom, već se izvodi zaključak kako je stvorena od stijena i ostalih čvrstih materijala.

“Kepler-10c nije izgubio svoju atmosferu tokom vremena. Planeta je dovoljno masivna da ju je sigurno zadržala ako je ikada imala”, tvrdi Ksavijer Dumusk koji je i otkrio ovog giganta koji je nastao u ranoj fazi stvaranja svemira.

Naime, upravo u najranijim danima svemira postojali su samo vodonik i helijum. Teži elementi od kojih su sastavljeni kamenite planete, poput Zemlje, stvoreni su tek nakon prvog talasa eksplozije zvijezda.

Kepler-10c je formiran svega tri milijarde godina nakon Velikog praska i pokazuje kako su kamenite planete nastale i prije nego što se do sada mislilo.

“Otkrivanje Keplera-10c govori nam kako su kamenite planete nastale ranije nego što smo mislili. A ukoliko na gasovitoj planeti može da nastane kamenje, tada je moguće na njemu stvoriti i život”, tvrde naučnici.

“Međutim, ne smijemo da zaboravimo da je ovo masivna planeta, što znači da su minerali na njoj praktično kompresovani. Ono što vidimo u gustini je uglavnom zbog kompresije, a ne zbog različitog sastava. U pitanju je kombinacija stijena i vode, vjerovatno 5 do 15 odsto vode”, izjavio je profesor Saselov iz Harvard-Smitsonijan Centra.

BBC

Portal Analitika