Izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević kazala je na otvaranju konferencije da su žene u regionu još uvijek u fazi u kojoj se bore da budu građanke u punom smislu riječi, kao i da imaju jednake šanse da postanu liderke kao muškarci.
-Pitanje rodnih razlika nije samo pitanje koje je načajno za ženska prava, već je i ono indikator ukupnog stepena demokratizacije. Proces uvođenja žena u sferu donošenja političkih odlula u regionu je neravnomjeran, spor i obilježen brojnim problemima, istakla je Uljarević.
Prema njenim riječima, jačanje rodne zastupljenosti u zakonodavnim organima ima posebnu važnost, a tu, kako dodaje, Crna Gora bilježi loš učinak.
-Žene su u Crnoj Gori, kroz uglavnom nepartijske organizacione oblike, a najčešće kroz nevladine organizacije i individualne javne nastupe, imale nezamjenljiv uticaj u pormociji antirantnog angažmana, obrazovanja o rodnoj ravnoravnosti i stavljanja na agendu pitanja političke participacije žena, akcentovala je izvršna direktorica CGO.
Na skupu je ocijenjeno da nema opravdanja za politiku ignorisanja kompetencija i kapaciteta žena, ukoliko se želi izgraditi istinska demokratija.
Ivana Stjelja iz Komiteta pravnika za ljudska prava Srbije, kazala je da je borba za ravnopravni položaj žena u društvu regionalan izazov, te da njihova niska participacija u javnom životu predstavlja veliki problem za samu demokratiju.
-Žene i LGBT zajednica na regionalnom niovu predstavljaju najugroženije grupe i to predstavlja veliki problem. Smatram da je važno da se umreže sve lokalne institucije i organizacije koje se bavi položajem žena, istakla je Stjelja.
Na konferenciji je učestvovao Alberto Kamarata, šef Odjeljenja za poliiku, evropske integracije i trgovinu iz Delegacije EU u Crnoj Gori, koji je govorio o zastupljenosti žena u Evropskoj uniji. Kamarata je na skupu akcentovao da je borba za ravnopravno učešće žena izazov i za Evropu, te da ta borba nije u interesu isključivo žena.
-Žene i njihovo učešće u javnom i političkom životu nije samo u interesu žena, već društva u cjelini. Ako ne učestvujemo svi u procesu donošenja odluka, to je gubitak i EU, kazao je Kamarata.
On je dodao da je Evropa itekako svjesna ovog problema i dodao da čelne institucije uveliko rade da se ovaj problem prevaziđe, jer on i dalje postoji čak i u zemljama Evropske unije.
-Oko 27 odsto žena je članica Evropskog parlamenta. To je bolje u odnosu na prethodni period, ali da li treba da budemo zadovoljni time? Naravno da ne, dodao je Kamarata.
Prema njegovim riječima, jedan od stereotipa sa kojima se žene svakodnevno suočavaju je taj da postoji poseban set sposobnosti koji je „rezervisan“ za muškarce.
-Neki poslovi postoje samo za žene. Isto tako, postoje poslovi koje samo muškarci rade, kao da su potrebne posebne vještine za to. To treba mijenjati, objašnjava Kamarata.
Šef Odjeljenja za poliiku, evropske integracije i trgovinu je dodao da se ovaj problem ne riješava samo kvotama za parlament, već istinskim učešćem u u javnom životu, koji je neophodan za politički demorkatsku kulturu.
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini Crne Gore, Nada Drobnjak kazala je da žene ne ostvaruju puno učešće, te da se situacija nije mnogo promijenila u proteklih nekoliko godina.
No, ne žele sve žene da se bave politikom i to treba poštovati, kaže Drobnjak i dodaje da, s druge strane, nijesu ni sve žene rodno osviješćene.
-Da li se samo povećanjem učešća žena povećava i kvalitet? Mislim da ne. Ne treba ni prenebregnuti činjenicu da nijesu sve žene rodno osviješćene, istakla je Drobnjak.
Ona je kazala da se ne može govoriti o demokratizaciji kada jedna osoba, samo zato što je pripadnica ženskog pola, ne može da uživa sva prava.
Stoga, kako je podvukla Drobnjak, treba uspostaviti partnerstvo i mrežu u regionu, unaprijediti pravni i institucionalni okvir, obezbijedtiti obuku, kao i partijske fondove za žene.
-Iako je donijet Zakon o rodnoj ravnopravnosti, on se još uvijek ne poštuje, dodaja je Drobnjak.
Sličan problem dijeli i Kosovo, gdje, uprkos dobrom institucionalnom okviru, žene ne učestvuju u javnom, a manje u političkom životu te zemlje.
Kako je kazao Betim Zllanoga, iz Fonda za humanitarno pravo sa Kosova, zakoni su dobri, ali implementacija loša.
-Na Kosovu je zakonom garantovano da učešće žena u parlamentu bude preko 30 odsto. Institucionalni okvir, teorijski, sasvim je u redu, ali kada dođemo do prakse, sve ide mnogo teže, istakao je Zllanoga.
Podpredsjednik Odbora za rodnu ravnopravnost Goran Tuponja ocijenio je da je nužno da svi muškarci govore o ovoj temi i da oni daju svoj doprinos u poboljšanju položaja žena u Crnoj Gori.
-I muškarci moraju da uzmu učešće i doprinesu da se o ovoj temi više razgovara, istakao je Tuponja i dodao da je Pozitivna Crna Gora, čiji je poslanik, inicirala da potpredsjednica te stranke bude žena, te da su i prije usvajanja zakona tražili da na izbornoj listi svaki treći kandidat bude ženskog pola.
U uvodnoj raspravi je učestvovala i poslanica u Skupštini AP Vojvodine, Maja Sedlarević, koja je kazala da je borba žena za ravnopravnost podsjeća na čuvenu misao Hane Arent – „šta ćemo izgubiti kada pobijedimo“.
-Žene dobijaju moć samo kada je najgore i najteže. Na primjer, u Srbiji je to učinjeno kada je, u vanrednom stanju, za vršioca dužnosti predsjednice Skupštine AP Vojvodine izrabrana poslanica, kao i kada su nakon političkog poraza u Demokratskoj stranci izabrane tri potpredsjednice, kazala je Sedlarević.
Rješenje nije u donošenju zakona, saglasni su učesnici, već u njegovoj adekvatnoj primjerni. U poboljšanju položaja žena ne treba da učestvuju samo građanke, već svi građani, kako bi nivo demokratičnosti i političke kulture bio na zadovoljavajućem nivou.
A.S.
