Kostić, u izjavi za Antenu M, izvještaj ocjenjuje pozitivnim i realnim.
"Međutim, tako optimistične stope rasta u narednom periodu ipak treba, u svijetlu novih događaja, katastrofalnih poplava u Srbiji i BiH, uzeti sa određenom rezervom, jer će posljedice takvih događanja biti sigurno značajan pritisak na rast regije, a time i na rast crnogorske ekonomije", objašnjava Kostić.
Iz Svjetske banke su upozorili na visok nivo javnog i spoljnjeg duga, koji treba rješavati fiskalnom konsolidacijom.
"Ono što je novina u dosadašnjim projekcijama ili dosadašnjem razmatranju budućnosti rasta javnog duga, kada se govori o međunarodnim institucijama, jeste da se ovim izvještajem ne naglašava visok mogući uticaj izgradnje autoputa na rast javnog duga već se primarno govori o potrebama infrastrukturnih projekata što je, po mom mišljenju, značajno odstupanje koje ocjenjujem kao vrlo pozitivno", navodi Kostić.
Predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović napominje da je nedavno usvojen Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koji, kako kaže, nije dao dovoljno mehanizama da se obuzda rast javnog duga.
"Ostaje na političkoj volji Vlade da sprovede sve ono što je neophodno kako bi se prvo zaustavio, a onda u nekom periodu smanjivao taj javni dug, ostavljajući prostora za ono što je Crnoj Gori potrebno, a to su investicije, ulaganje u kapitalni budžet. Prije svega, ovdje mislim na visok nivo garancija koji je i dalje prijetnja, visok nivo deficita koji se finansira novim zaduživanjem. I naravno visok nivo javne potrošnje koja je negdje uzrokovana i ogromnim brojem zaposlenih u javnom sektoru. Ima prostora za uštede, potrebna je politička volja", kazao je Damjanović Anteni M.
Iz Svjetske banke su upozorili da Crna Gora i dalje ima najveći spoljni dug u odnosu na zemlje regiona.
