Koalicija Zorana Milanovića u Hrvatskoj je doživjela težak poraz: pobjednik je HDZ Tomislava Karamarka sa šest osvojenih mandata. U pobjednike može se upisati i Mirela Holi, čiji je mladi OraH osvojio jedan mandat. Savez za Hrvatsku Milana Kujundžića ispao je u dramatičnom finalu prebrojavanja glasova. Vladajuća Kukuriku koalicija osvojila je samo četiri mandata. Tonino Picula osvojio je najveći broj glasova - za njega je glasalo 125.603 građana (47,84% glasova na listi Kukuriku koalicije), a drugoplasirana po ukupnom broju osvojenih glasova je Ruža Tomašić, koja je dobila povjerenje 102.282 birača (27,95% glasova na listi HDZ-ove „patriotske koalicije“).
Prema izlaznoj anketi, najviše glasova u Sloveniji birači su dali opozicionoj Slovenačkoj demokratskoj stranci (SDS) koja je dobila 24,6 odsto glasova i imaće tri od osam poslanika u Evropskom parlamentu. Na drugom mjestu je zajednička lista demohrišćanske stranke Nova Slovenija (NSI) i Slovenačke narodne stranke (SLS) sa osvojenih 15,2 odsto glasova i dva osvojena mandata. U Evropski parlament ušao je i nekadašnji direktor državne revizije Igor Šoltes čija je lista „Vjerujem“ dobila 10,6 odsto glasova. U europarlamentu će biti i Ivo Vajgl, parlamentarac i u dosadašnjem sazivu, a sada kadnidat na listi Demokratske stranke penzionera (DESUS), koja je ukupno dobila 7,9 odsto glasova.
U Grčkoj bi mogla da pobijedi radikalna ljevica, pokazuju rezultati izlaznih anketa objavljeni nakon zatvaranja birališta. Grčka stranka radikalne ljevice Siriza neznatno vodi pred desnom Novom demokratijom premijera Antonisa Samarasa, pokazuju izlazne ankete. Očekuje se da će Siriza na čelu s Aleksisom Tsiprasom, koji je kampanju gradio na kritici mjera štednje, dobiti između 26 i 30 odsto glasova, a vladajuća Nova demokratija od 23 do 27 odsto glasova Grka. S druge strane političkog spektra, neonacistička stranka Zlatna zora mogla bi da osvoji između osam i deset odsto glasova.
U Njemačkoj, uprkos vođstvu konzervativaca Angele Merkel, dobar rezultat zabilježila je nova antievropska stranka Alternativa za Njemačku (AfD), osnovana na proljeće 2013, koja će ući u parlament sa 6,5 odsto glasova.
U Austriji, stranka ekstremne desnice Slobodarska stranka (FPOe), dobila je čak 20,1 odsto u odnosu na 13 odsto prije pet godina.
Danska protivemigrantska Narodna stranka dobila je 23,1 odsto glasova i tri zastupnička mjesta u Evropskom parlamentu, pokazuju ankete. Vladajuće socijaldemokrate su osvojili 20,3 odsto glasova i tri zastupnika.
I u Finskoj je protivemigrantska i euroskeptična stranka Pravi Finci zabilježila bolji rezultat nego na prošlim izborima.
U Velikoj Britaniji, koja je u četvrtak glasala - prva s Holandijom, eurofobni UKIP bi mogao da ostvari istoijski rezulat.
Konzervativna stranka GERB bivšeg aktuelnog premijera Bugarske Bojka Borisova osvojila je 28,6 odsto glasova ili šest od 17 bugarskih mjesta u Evropskom parlamentu, prenosi italijanska novinska agencija Ansa. Slijede socijalisti premijera Sergeja Staniševa sa 19,8 odsto glasova i pet mandata, kao i turska manjinska stranka DPS koja je osvojila 14,9 odsto glasova i tri mjesta u Evropskom parlamentu.
Izbore na Kipru uvjerljivo osvaja vladajuća proevropska Konzervativna stranka demokratskog zbora, koja prema izlaznim anketama dobija od 36,5 do 39,5 odsto glasova, prenose svjetske agencije pozivajući se na ciparsku TV CYBC. Na drugom je mjestu lijeva stranka AKEL s osvojenih 25,5 do 28,5 odsto glasova, a na trećem Demokratska stranka koji bi trebala da dobije između deset i 12,5 odsto glasova. Kipru pripada šest od 751 mjesta u Evropskom parlamentu.
Konzervativci pobjeđuju i u Letoniji, gdje vladajuća stranka Jedinstvo premijerke Laimdote Straumjume može da računa na četiri od osam mandata, javlja austrijska novinska agencija APA.
Izlazne ankete u Irskoj pokazuju da su nezavisni kandidati doživjeli značajan uspjeh, a odziv na izbore prešao je 51 odsto. Stranka Fin Gel dobiva 22 posto kao i Fina Fejl. Šin Fejn će dobiti 17 osto glasova, a nezavisni kandidati 27 odsto.
U Rumuniji najveće izglede za pobjedu ima lijevi centar.
Građani 21 zemlje EU-a glasali su juče kako bi izabrali svojih oko šest stotina parlamentaraca od njih ukupno 751 koliko će ih biti u novom sazivu EP-a. Izbori su počeli u četvrtak, s Velikom Britanijom i Holandijom, i nastavili se u petak i subotu, kada je glasalo još pet zemalja.
Glas Zelenih odlučuje o predsjedniku EK: Prema trenutnim procjenama, Evropska narodna stranka/Demohrišćani (EPP) i dalje bi trebalo da bude najveća frakcija u Evropskom parlamentu sa 212 poslanika, iako je to 62 predstavnika manje nego 2009. godine, prenosi T portal.
Socijaldemokrate (S&D) su dobile 186 mandata, takođe manje nego u prošlom sazivu, pa se već spekuliše o tome da će za predsjednika buduće Evropske komisije biti presudna podrška Zelenih.
Hoće li kandidat narodnjaka Žan-Klod Junker zaista biti budući predsjednik Evropske komisije, pitanje je na koje večerašnje izborne procjene ne daju odgovor. Izgleda da su mnogi glasovi evropskih narodnjaka u međuvremenu otišli raznolikim euroskepticima, kojih će u ovom sazivu Evropskog parlamenta biti više nego ikada, pokazuju trenutne procjene.
Prema procjenama, Zeleni dobijaju čak 55 mandata, liberalni ALDE 70, a Evropska ljevica može da računa na 43 poslanika. Ostala mjesta u novom sazivu od 751 parlamentaraca (koji je za 15 manji od aktuelnog) dobiće različite euroskeptične, pa čak i profašističke stranke, poput grčke Zlatne zore i mađarskog Jobika. Naime, Evropski konzervativci imaće čak 44 mjesta.
S obzirom na pad podrške narodnjacima, njemački mediji spekulišu kako bi predsjednik Evropske komisije mogao da postane Martin Šulc, kojeg će na tu poziciju „gurati“ njemački vicekancelar i predsjednik SPD-a Zigmar Gabrijel, a dobro je poznato da Luksemburžanin Žan-Klod Junker nema baš veliku podršku kancelarke Angele Merkel.
Ali, da bi budući predsjednik Evropske komisije dobio dovoljno glasova u Evropskom parlamentu, biće potrebna podrška Zelenih, koji bi mogli da budu ključni sa svojih 58 mandata. Njihova glavna kandidatkinja, Ska Keler u Briselu je izjavila: „Ako Junker želi zelene glasove, mora da dođe našoj frakciji s prijedlogom kako planira da realizuje zelene ideje. Bez jasne agende neće imati podršku Zelenih.“
U samom parlamentu, svaka politička grupa mora da ima barem 25 poslanika iz najmanje sedam zemalja članica Evropske unije. Kako je ranije najavljeno, konstitutivna sjednica novog saziva Evropskog parlamenta trebalo bi da bude održana 1. jula.
Foto: europarl.eu
