Društvo

HRA: 22 godine nekažnjenog zločina deportacije izbjeglica

oktea
S
jutra, 25. maja navršava se 22 godine od kako je crnogorska policija nezakonito uhapsila najmanje 66 civila koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Jedna grupa izbjeglica je direktno iz Herceg-Novog izručena u koncentracioni logor u Foči. Iako je ovaj ratni zločin potvrđen zvaničnim dokumentima i iako je neposredno doveo do pogibije skoro svih isporučenih izbjeglica, državno tužilastvo Crne Gore okrivilo je ograničeni krug osoba samo za "nezakonito preseljenje" ili deportaciju, kako se ovaj zločin eufemisticki i laički naziva i od strane šire javnosti, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava(HRA).

HRA: 22 godine nekažnjenog zločina deportacije izbjeglica
Portal AnalitikaIzvor

Svi koje je državno tuzilaštvo do danas okrivilo za ovaj zločin su pravosnažno oslobođeni. Analiza ovog slučaja koju je HRA objavila pokazala je da je tome doprinjelo nestručno optuženje koje onda sud nije popravio u mjeri u kojoj je to mogao, već se pridružio i pogrešnim tumačenjem međunarodnog humanitarnog prava. HRA je u avgustu 2013. pomogla majkama žrtava da podnesu ustavnu žalbu zbog nedjelotvornog procesuiranja ovog zločina, o kojoj do danas Ustavni sud nije odlučio. Vršiocu dužnosti Vrhovnog državnog tuzioca Veselinu Vučkoviću podnijeli smo inicijativu za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Apelacionog suda, o kojoj se ni on nije izjasnio više od pola godine.

Posle četvorogodisnjeg suđenja, Vlada Crne Gore je 2008 godine isplatila naknadu štete preživjelima i porodicama stradalih. Iako je po visini odštete ovaj čin nezapamćen u regionu, posmatran u kontekstu krivičnog postupka, koji je pokazao da za taj zlocin u Crnoj Gori niko pojedinacno nije odgovoran, stiče se utisak da se obeštecenjem nastojala otkupiti odgovornost, na šta nisu pristale niti su mogle da pristanu porodice žrtava, niti je to moguće prema međunarodnom pravu.

Inicijative crnogorskih nevladinih organizacija (HRA, CGO i Anima) da se proglasi dan sjećanja na ovaj zločin i njegove žrtve, kao i da se žrtvama podigne poseban spomenik, kakav zaslužuju, ostale su bez odjeka kod predsjednika Skupštine, Ranka Krivokapića i predsjednika opštine Herceg-Novi Dejana Mandića, koji nikad nisu omogućili da o njima raspravljaju nacionalna, odnosno lokalna Skupština. Uprkos najavama iz kabineta nekadasnjeg ministra unutrasnjih poslova Brajovica i kulture Micunovica, ni oni nisu ucinili nista da se obezbijedi spomen obiljezje nespornim zrtvama ovog zlocina.

Očekujemo da pitanje spremnosti za konačno zakonito krivično-pravno suočavanje sa ovim i drugim ratnim zločinima bude jedan od osnovnih kriterijuma za izbor novog VDT. U protivnom Crna Gora će ostati suprotstavljena i žrtvama ratnih zločina i vladavini prava, kao i posljednjih 22 godine.

 

 

Portal Analitika