Na listi koja je po prvi put sačinjena, Tadić-Mijović se našla među 100 “heroja širom svijeta koji su kroz svoj rad pokazali hrabrost u promovisanju slobode govora, mišljenja i izražavanja”. "Oni služe za primjer jer su stavili svoje ideale u službu opšteg dobra", navode Reporteri bez granica.
"Bila je prvi novinar koja je otpuštena zbog kritike agresivne politike (Slobodana) Miloševića"; navodi se između ostalog u obrazloženju.
U obrazloženju se navodi da je Tadić-Mijović u svojim člancima promovisala mir, branila etničke manjine i borila se protiv korupcije, što joj je donijelo priznanje vani i probleme u njenoj državi.
Na listi se nalaze i Džulijan Asanž, osnivač Vikiliksa kao i Glen Grinvald, novinar koji je radio za Gardijan i koji je pomogao da Edvard Snouden objelodani tajne podatke o masovnom prisluškivanju i elektronskom nadzoru koji su koristile britanske i američke tajne službe.
Od ostalih novinara iz regiona, na listi 100 heroja našli su i srpska novinarka Brankica Stanković i slovenački novinar Blaž Zgaga, autor bestselera "U ime države" o trgovini oružejm na Blakanu tokom devedesetih.
Lista obuhvata 100 mušakaraca i žena, novinara i blogera uzrasta od 25 do 75 godina iz 65 nacija svijeta.
Na listi su i Anabel Hernandez, autorka bestselera o vezama između meksičkih političara i organizovanog kriminala, Ismali Sajmaz turski novinar koji je zbog svog izvještavanja bio procesuiran najmanje 20 puta, kao i Džerard Rajli, prvi čovjek Međunarodnog konzorcijuma istraživačkog novinarstva, zatim Lirio Abate specijalista za sicilijansku mafiju, kao i Asen Jordanov, koji je objelodanio podatke Vikiliksa o bugarskim političarima.
"Dan slobode medija trebalo bi da bude prilika kada odajemo poštu hrabrim novinarima i blogerima koji konstantno žrtvuju svoju bezbjednost a nekada i život za svoj poziv", naveo je generalni sekretar Reportera bez granica Kristof Delor.
“Ovi heroji informisanja su izvor inspiracije za sve ljude širom svijeta koji teže slobodi. Bez njihove opredjeljenosti i odlučnosti onih koji su slični njima jednostavno bi bilo nemoguće da se dosegnu veći nivoi slobode"
Reporteri bez granica podsjećaju da je sloboda govora mišljenja i izražavanja zagarantovana Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima UN u članu 19 i posebno ističu stav "sloboda da se traži, prima i širi infromacija i ideja bilo kojim sredstvima bez obzira na granice".
Portal Analitika objavljuje originalno obrazloženje ove organizacije za davanje ovog priznanja Milki Tadić Mijović:
Čak i prije raspada bivše Jugoslavije, Milka Tadić Mijović je bile involvirana, sa jednim od pionira demokratije na Balkanu, Monitorom, prvim crnogorskim nezavisnim nedjeljnikom.
Njeni članci brane mir i etničke manjine i boreći se protiv korupcije dobili su međunarodno priznanje, i probleme kod kuće. Od 2006. kada je Crna Gora postala nezavisna, njeni problemi su porasli uključujući fizičke prijetnje, finansijske pritiske i sudsko uznemiravanje. Sada urednik Monitora, ona dijeli tužnu sudbinu sa dnevnim novinama Vijesti i Dan koji su morali da plate 300 hiljada eura odštete u posljednjih nekoliko godina.
(“Even before the collapse of Tito’s Yugoslavia, Milka Tadic Mijovic was involved with one of the pioneers of democracy in the Balkans, the Monitor, Montenegro’s first independent weekly.
Her articles defending peace and ethnic minorities and combatting corruption won recognition internationally and trouble at home. She was the first journalist to be fired for criticizing Milosevic’s aggressive policies. Since 2006, when Montenegro became independent, her problems have increased and have included physical threats, financial pressures and judicial
harassment. Now the editor of the Monitor, she shares a sad privilege with the dailies Vijesti and Dan, that of having paid more than 300,000 euros in damages in the past few years.”)
