Generalni direktor za informatičku infrastrukturu u tom ministarstvu Adis Balota ispričao je da je u posljednje vrijeme na crnogorskom .me domenu registrovano preko dvadesetak lažnih profila banaka iz Indije. Ovi profili mogli su se, poput reklama, naći na sajtovima određenih crnogorskih firmi, koje nijesu ni znale da takve "aplikacije" postoje na njihovim internet stranicama. Slučaj je otkriven na osnovu pritužbi koje su "originalne" banke u Indiji počele dobijati od korisnika širom svijeta, koji su, u neznanju i nepažnji, postale žrtve nemilosrdnih hakera.
"Recimo, kada bi na Google-u ukucali ime banke, izašao bi lažni sajt nalik na pravi. Oni bi ukucali podatke i samo nekoliko sekundi kasnije, podaci bi otišli tamo gdje treba. Sa te destinacije, recimo Indija ili Kina, to se prodaje na crnom tržištvu u Japanu. Kupi se aparat od 100 dolara, plastične kartice koje koštaju oko jedan euro i na kartici su putem aparata prenesu podaci. Upotrebom takve kartice na bankomatu, korisniku je skinut sav novac sa računa", priča Balota, savjetujući da se za kupovinu preko interneta koristi druga, sporedna, kartica.
Prema njegovim riječima, u Crnoj Gori su najčešće prevare preko društvenih mreža, Facebooka i Skypea. Početak ove ilegalne igre, kako je ispričao Balota, prilično je naivan. Tinejdžeri, najčešće dječaci, preko Facebooka stupaju u kontakt sa ženskom osobom, a njihov virtuelni odnos s vremenom postaje više od prijateljskog.
"Kada se stekne virtuelno prijateljstvo, oni prelaze na Skype, kako bi se upotrebom kamera mogli i gledati. Tako protekne u prosjeku šest-sedam mjeseci, u kojima razmjenjuju nježnosti, izjavljuju ljubav, a onda počnu da izvode razne seanse svojstvene toj životnoj dobi. Ženska osoba je najčešće ta koja snima klip, što je preko Skajpa veoma lako izvesti. Ona zatim video-klip odnosi određenoj grupi mladića, koji započinju ucjenu“, pojasnio je Balota.
Nerijetki su i slučajevi hakovanja Facebook profila, što stvara ozbiljne probleme njihovom pravom korisniku, jer nije u mogućnosti da kontroliše postove i aktivnosti sa svojim imenom. Balota ističe da bi se broj takvih slučajeva znatno smanjio da su građani odvojili nekoliko minuta za čitanje osnovnih pravila ponašanja u mrežama objavljenim na sajtu www.cirt.me. naročito u dijelu koji se odnosi na šifru za pristup ovim mrežama.
Izvor: Dnevne novine
