Društvo

Baština propada, a imala bi šta da kaže i ponudi

154zb
C
rnogorski reditelj Branko Baletić i pisac Novak Kilibarda posljednjih mjeseci rade na dokumentarnom fil­mu o Žabljaku Crnojevića. Pokušaće da ukažu na nje­gov značaj za crnogorsku istoriju i idenditet, ali i da opomenu na neodgovoran odnos prema našoj baštini koja bi se mogla višestruko iskoristiti.

Baština propada, a imala bi šta da kaže i ponudi
Portal AnalitikaIzvor

Ova dva stvaraoca za Pobjedu tvrde da nigdje u Crnoj Gori ne postoji putokaz ili bilo kakva oznaka koja upućuje da se na Žabljaku Crnojevića nalazi tvrđava sa koje se pruža živo­pisan pogled na prirodne lje­pote tog dijela naše države. - Nijedan putokaz ne postoji za Žabljak Crnojevića, za mje­sto gdje je rođena Crna Gora. U podnožju, oko tvrđave, ne­ma nikakvog sadržaja. To je tužno i to se mora mijenjati -kazao je reditelj Baletić.

Pod radnim naslovom „Ža­bljak u pokretu", Branko Bale­tić je sa ekipom već započeo snimanje dokumentarca, koje će se odvijati tokom sva četiri godišnja doba. Novak Kilibar­da je zadužen za scenario, od­nosno za spikerski tekst koji će dodatno osvijetili istoriju Žabljaka i"dinastiju Crnojevića. Prema riječima Baletića, ovim filmom pokušaće da pozovu nadležne institucije da se oz­biljnije pozabave tvrđavom na Žabljaku.

- Želimo da ponovo skrenemo pažnju na to mjesto i da podstaknemo odgovorne ljude da se to sredi. Tvrđava može da se uredi. Idealna je za resitale, priredbe, književne večeri... Može da se napravi fantastič­no izletište, vidikovac, muzej­ski prostor i da bude jedna vr­sta istorijskog spomenika i podsjetnika na nas identitet. Pokušaćemo i da napravimo animaciju koja bi pokazala ka­ko bi to moglo da izgleda - ka­zao jeBaletić.

Književnik Novak Kilibarda sa žaljenjem je konstatovao da su zidine utvrđenja na Žablja­ku Crnojevića u jako lošem stanju. On je podsjetio da je Žabljak bio prijestonica jed­nog od najvećih državnika u istoriji Crne Gore - Ivan-bega Crnojevića,

- Njegov sin Đurađ, kao što znamo, nabavio je prvu štam­pariju koja je bila prva državna štamparija na svijetu. Nakon što je Zeta, odnosno Crna Go­ra, potpala pod tursko carstvo 1499. godine, sultan je za upra­vitelja crnogorskog sandžakata postavio sina Ivana Crnoje-vića, Stanišu, odnosno Skender-bega. On je u Cari­gradu učio Školu, ali je primio islam i uzeo ime Skender-beg. Prvih decenija 16. vijeka vla­dao je crnogorskim sandžakatom. U pečat sandžakata unio je jednu vrstu zaostavštine cr­nogorske države, odnosno dio heraldičkog znaka dinastije iz koje je potekao, dinastije Cr­nojevića - kazao je Kilibarda.

Ta Čuvena prijestonica Ivan-bega Crnojevića i grad iz koga vlada sandžakatom crnogor­ski Skender-beg, prema riječi­ma Kilibarde, živjeće u sluhu crnogorskih vladika i državni­ka kao jedna velika činjenica i bol zbog toga što je pod Turci­ma.

- Zato su Crnogorci dva puta u 19. vijeku, na čelu sa Kenjom Stankovim Jankovićem, osva­jali Žabljak. Nije to bilo zbog toga što su crnogorski vladari vjerovali da Žabljak odmah može pripasti Crnoj Gori. Ne! To je izraz poštovanja prema velikoj istoriji Žabljaka Crnojevića. Kralj Nikola će kasnije narediti da se podigne jedna spomen-ploča tim junacima -podsjetio je Kilibarda. Nažalost, kako je istakao, ta spomen-ploča je u jako lošem stanju.

- Zapuštena je i nema veze sa ni sa jednim detaljem velike istorije toga grada. Opominje Crnu Goru i posebno opštinu Cetinje, na čijoj je teritoriji Žabljak, da se nešto uradi, da se dovede u red taj spomenik i cjelokupni ambijent tvrđave i okoline - kazao je Kilibarda. Pored Baletića i Kilibarde, na ovom projektu rade i snima­telji Vladimir Vučinić i Nema-nja Dabanović, kompozitor Leo Đokaj, montažer Milo Lekić i arhitekta Dragan Vu-ković. Snimanje se odvija u produkciji NVO „Žabljak Cr­nojevića film", koja je na kon­kursu Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sre­ću za ovaj projekat dobila 7.000 eura.

Novak Kilibarda pred­ložio je da nadležne crnogorske institucije u potencijalni projekat obnove tvrđave na Žabljaku Crnojevića uključe i Tursku. - To bi bila prilika da se na Žabljaku otvore značajna muzejska i istorijska odjeljenja, u koja bi svraćali turisti. To ne znači da bismo pozivali Tursku da osvaja Crnu Goru, već da se zajednički odno­simo prema značajnoj istoriji. Žabljak Crnoje­vića jeste jedna velika tačka crnogorske istorije koja zaslužuje da se dovede u red. Sa druge strane, to može da bude jedno veliko turističko dolazište, jer se Žabljak nalazi na prostoru Skadarskog jezera, što znači da je idealan za domaće i svjetske turiste-kazao je Kilibarda.

(Pobjeda)

Portal Analitika