Vlada Crne Gore, pozivajući se na rezultate analize koju je uradio Ekonomski fakultet, ustanovila je da 14 odsto radnika u Crnoj Gori radi na crno, dok poslodavci za 16 odsto uplaćuju poreze i doprinose na minimalnu zaradu od 193 eura. To u državnom budžetu prouzrokuje ukupan manjak od 90 miliona eura ili čak 6,8 odsto projektovanog budžeta za 2014.godinu.
Ako se zna da je u Crnoj Gori ima prosječno zaposlenih nešto oko 170.000 onda se dolazi do brojke da 24.000 radnika radi na crno, dok za 27.000 zaposlenih poslodavci uplaćuju na minimalac.
Analizu neformalnog zapošljavanja, koju je finansirao UNDP, je nedavno predstavio Predrag Bošković, ministar rada i socijalnog staranja.
On je članovima Savjeta za unapredenje poslovnog ambijenta, regulatornih i strukturnih reformi, kazao da prema rezultatima sprovedene analize, neformalno zapošljavanje značajno prisutno u Crnoj Gori.
- U cilju boljeg razumijevanje ovog fenomena, neformalno zapošljavanje je podijeljeno na dva vida zapošljavanja tj. „na potpuni rad na crno“, u kome država nema apsolutno nikakvu mogućnost kontrole registracije po bilo kom osnovu, i drugi neformalno zapošljavanje na nacin da se zaposleni prijavljuju regularno svim državnim organima, ali da se na kraju plata daje na minimalnu zaradu od 193 eura, te da se na to plaćaju porez i doprinosi, a da se iznosi preko navedenih daju gotovinski na ruke zaposlenima. Boškovic je naglasio da je Analiza bila sveobuhvatna i kvalitetno koncipirana od strane veoma kvalifikovanih institucija koje se bave istraživanjem javnog mjenja. Od ranije je poznato d aje rad na crno najzastupljeniji u oblasti turizma, građevinarstva i uslužnih djelatnosti.
Statistički rezultat koji je proistekao iz Analize, kako je upoznao Boškovic, ukazao je da 14 odsto zaposlenih u Crnoj Gori nije uopšte prijavljeno, dok je 16 odsto prijavljeno na minimalnu zaradu, direktno ukazujući da oko 30 odsto zaposlenih djelimično ili u potpunosti izbjegava obaveze prema državi, odnosno prema budžetu Crne Gore, time stvarajući potpuno iskrivljenu sliku o stanju na tržištu rada. Za budžet bi ovo značilo, kako dodaje, manjak od 90 miliona eura, ili 6,8 odsto budžeta Crne Gore predvidenog za 2014. godinu.
Istakao je da je Analiza dobra osnova za dalji rad na identifikaciji mjera koje država mora sprovesti da bi dovela pomenute brojke na što manji nivo. Na osnovu sprovedene analize, kako je dodao, jasno su se iskristalisala dva glavna zaključka: prvi - da se uporedo ide sa ublažavanjem doprinosa i poreza na zarade zaposlenih, što bi u velikoj mjeri bila podsticajna mjera za poslodavce i zaposlene da prijavljuju svoj rad u mnogo većem broju, i drugi – uspostavljanje mnogo jače inspekcijske kontrole. Na kraju svog izlaganja, on je još jednom naglasio da je, u cilju postizanja boljih rezultata, konkretnijih i vidljivih promjena, od ključne važnosti da se pomenute dvije akcije sprovode istovremeno, a ne separativno, konstatuje se u Zapisniku dostavljenom Portalu Analitika.
P.Z.
