Na dan 1. aprila 2014. godine Pokret sporog interneta proslavio je treći rođendan! Počeo je svoj život kao obična prvoaprilska šala, ali ova lažna vijest je i danas vrijedna i hvaljena inicijativa koju svi mi koji patimo od stresa možemo lako da prihvatimo.
Tog dana je, naime, na američkim radio stanicama objavljena vijest da nekoliko kafića u Portlandu uvodi „spori internet" i nudi svojim mušterijama četiri sata korišćenja imejla po cijeni od 99 centi. Mnogi su je shvatili ozbiljno, ali psiholozi i danas komentarišu ideju o sporom internetu kao dobru preporuku. Evo kako i vi možete usvojiti prinicpe „sporosti" u svakodnevnom životu kako biste smanjili nivo anksioznosti.
Duplirajte količinu vremena koja vam je inače potrebna da završite neki posao: Da li i vi često probijate rok koji ste odredili za obavljanje zadatka? Tada i najjednostavnji poslovi u vašem domaćinstvu kao što je zalivanje biljaka, za koje je inače neophodno oko 20 minuta, probijaju vremenski rok i unose nervozu u svakodnevicu.
Inspirisani pokretom sporog interneta potrudite se da ostavite više vremena i za ovakve poslove, ili jednostavno odradite pola posla a ostatak ostavite za sutra. Možda ćete morati da pripazite koje su saksije zalivene a koje ne, ali ćete poštedjeti sebe nepotrebne nervoze a i više i uživati u svom zelenilu.
Svjesno se trudite da obavljate poslove usporeno: Šta god da trenutno radite, potrudite se da smanjite nivo efikasnosti za 25 odsto, bilo da se radi o razmišljanju, kucanju, surfovanju internetom ili čišćenju kuće.
Za početak, smanjite brzinu kojom vozite. Kad pređete u sporu traku, vidjećete da vožnja ne mora biti stresna i da vas, zapravo, može opustiti. Ne morate brinuti o preticanju i prekoračenju dozvoljene brzine jer su u vašoj traci svi spori jednako kao i vi, i niko neće voziti tik uz branik vaših kola. Kada ideju spore vožnje primijenite i na druge stvari koje ćete svjesno obavljati sporije, shvatićete da ste ranije žurili iz vama potpuno nepoznatog razloga. Udahnite duboko i ponovite riječi kineskog filozofa Lao Cea: „Ne raditi ništa je mnogo bolje nego užurbano ne raditi ništa."
Stimulišite svoj parasimpatički nervni sistem: Automatski nervni sistem reguliše brojne sisteme u tijelu a da mi toga nismo svjesni, kao što je cirkularni ili disajni sistem. Simpatički nervni sistem, koji nam omogućava brzu reakciju ukoliko nam prijeti opasnost, i parasimpatički sistem, koji proizvodi osjećaj smirenosti uma i tijela, rade zajedničkim snagama i aktiviraju se naizmjenično.
Mnogi ljudi žive u konstantnom stanju visokog opreza i anksioznosti, iako po njih ne postoji nikakva prijetnja. Uzrok ovoga je uglavnom osjećaj da kasnimo i ne stižemo ništa da uradimo. Ako budemo stimulisali naš parasimpatički sistem povratićemo ravnotežu i time usporavamo.
Postoji nekoliko tehnika za stimulaciju parasimpatičkog nervnog sistema koje predlaže Rik Hanson, autor knjige „Budin mozak", i možete ih primijeniti bilo kad.
Neke od ovih tehnika su:
Dišite iz dijafragme, na taj način usporavate disanje. Stavite ruku na stomak i ako se pomjera gore-dolje, znači da ste uključili dijafragmu u disanje.
Kombinujte disanje iz dijafragme sa sabranošću koja je vam omogućava da smireno pratite stvari koje se događaju oko vas.
Zamislite sebe na mirnom mjestu. Ukoliko sva čula uključite u ovu misao stimulisaćete parasimpatički nervni sistem.
Nježno dodirnite svoje usne. One su ispunjene parasimpatičkim vlaknima i umiriće vaš um i vaše tijelo.
Obavljajte manje zadataka istovremeno: Korejski Zen majstor Seung Sahn govorio je svojim učenicima:"Kada čitate, samo čitajte. Kada jedete, samo jedite. Kada mislite, samo mislite." U prevedenom značenju, ne obavljajte više stvari odjednom jer smo navikli da ovo radimo i ne primjetivši. Dajte sve od sebe da se odviknete od ove navike.
Ova četiri savjeta su u duhu Pokreta sporog interneta koji se nije ni dogodio. Nadamo se da ste dok ste ih čitali odvojili duplo više vremena za to nego što ste procijenili.
Izvor: lovesensa.rs; foto: stuff.co.nz
