Društvo

Povećati zaposlenost kako bi se održao penzijski sistem

0404perovicPOCETNA
Odnos broja zaposlenih i penzionera trenutno iznosi 1:1,5 što znači da za isplatu penzije jednog penzionera u prosjeku 1,5 zaposleni uplaćuje doprinose. Iako se smatra da je optimalan odnos 1:5, a minimalan 1:3, ove odnose je teško postići čak i u ekonomski najrazvijenijim zemljama Evrope. Uz povećanje broja zaposlenih, koje se očekuje sa novim ulaganjima u razvoj turizma i poljoprivrede, kao i drugih sektora privrede, može se očekivati obezbijeđenje održivosti penzijskog sistema, kaže u razgovoru za Portal Analitika Dušan Perović, direktor Fonda PIO Crne Gore.

Povećati zaposlenost kako bi se održao penzijski sistem
Portal AnalitikaIzvor

Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 276 eura, a ispod ovog prosjeka mjesečno prima čak 62.863 penzionera - što  znači skoro svaki drugi penzioner. Na drugoj strani, osiguranik koji ima limititiran koeficijent četiri i 40 godina penzijskog staža primio je protekli mjesec penziju u iznosu od 1.062 eura.

Broj korisnika starosne penzije se povećao, dok se broj onih koji uživaju invalidsku i porodičnu penziju postepeno smanjuje, a što je posljedica Izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju iz 2011.godine, koji je uveo rigoroznije mjere za sticanje penzije.

-Broj korisnika starosne penzije u ukupnom broju penzionera sa 46,15 odsto porastao na 52,13 odsto. Udio korisnika invalidske penzije se smanjio sa 24,99 odsto na 21,36 odsto, dok je procenat učešća korisnika porodične penzije opao sa 28,86 na 26,52 odsto, sumira direktor Fonda Dušan Perović.

U razgovoru za Portal Analitika Perović kaže da je negativni demografski trendovi, koji uslovljavaju veće približavanje broja penzionera broju zaposlenih, predstavljaju jedan od najvažnijih izazova crnogorskog penzijskog sistema.

Perović ističe da nije veliko interesovanje za privatne penzijske fondove za Perovića jer nema dovoljne ekonomske moći građana za ulaganje, ali smatra da bi se takvo stanje moglo promijeniti u budućnosti.

-Razlozi za ovako nizak stepen učešća osiguranika u privatnim fondovima jesu nedovoljna ekonomska moć za ulaganje u dodatno penziono osiguranje, stoga očekujemo da će se ovaj broj značajno povećati sa ekonomskim i privrednim razvojem u državi, dodaje Perović u intervjuu za Portal Analitika.

Rashodi za penzije i druga prava u 2013. godini ukupno iznose 383,19 miliona eura, a samo tokom prošle godine, za jednokratne socijalne pomoći, izdvojen je iznos od 600.000 eura.

0404perovic1ANALITIKA: Fond PIO je u minusu 141 milion eura. Od kada Fond negativno posluje i šta je glavni razlog takvog finansijskog stanja?

PEROVIĆ: Fond PIO je početkom 2010. godine, shodno Zakonu o budžetu, uključen u sistem trezora i od tada posluje na principima trezorskog poslovanja, što podrazumijeva da se sve finansijske transakcije odvijaju preko Državnog trezora. Fond se dominantno finansira iz izvornih, odnosno namjenskih prihoda koje čine prihodi od doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i ostali izvorni prihodi, dok se nedostajuća sredstva obezbjeđuju iz opštih prihoda Budžeta.

Za finansiranje rashoda Fonda PIO Crne Gore u 2013. godini, iz opštih prihoda budžeta obezbijeđeno je 144,03 miliona eura, što je za 12,21 odsto manje u odnosu na 2012. godinu. Ovaj podatak govori o smanjenju učešća ove vrste prihoda, koje je u 2013. godini iznosilo je 37,16 odsto, što je za 5,65 odsto manje u odnosu na prethodni period. Smanjeno izdvajanje iz budžeta po osnovu opštih prihoda rezultat su značajnog rasta izvornih prihoda, kao i sporijeg rasta izdataka za prava iz oblasti PIO.

ANALITIKA: Na osnovu ovih podataka - da li je, po Vašem mišljenju, Fond PIO finansijski održiv? Postoje li neke skorije analize i šta se može preduzeti da se poboljša stanje?

PEROVIĆ: Održivost penzionog sistema koji se bazira na tekućem finansiranju u najvećoj mjeri zavisi od odnosa broja zaposlenih i penzionera, odnosno broja uplatioca doprinosa i korisnika prava koji se iz tih doprinosa finansiraju. Odnos zavisnosti, kojom se prikazuje taj odnos, trenutno iznosi 1:1,5, što znači da za isplatu penzije jednog penzionera 1,5 zaposlenih uplaćuje doprinose. Iako se smatra da je optimalan odnos 1:5, a minimalan 1:3, ove odnose je teško postići čak i u ekonomski najrazvijenijim zemljama Evrope. Pored demografskih promjena u smislu starenja stanovništva, razlog za navedeno jesu i u otežane ekonomske prilike. Zbog toga se dio sredstava za isplatu penzija obezbjeđuje i iz Budžeta.

Imajući u vidu navedeno, u 2011. godini su usvojene izmjene Zakona o PIO kojima je starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju podignuta na 67 godina i kojima su izjednačeni uslovi za sticanje prava na starosnu penziju za žene i muškarce, čime se stvaraju preduslovi za smanje priliva novih penzionera. Uz povećanje broja zaposlenih, koje se očekuje sa novim ulaganjima u razvoj turizma i poljoprivrede, kao i drugih sektora privrede, može se očekivati obezbijeđenje održivosti penzijskog sistema, na srednji i dugi rok.

0404perovic2
ANALITIKA: Koliko trenutno ima penzionera u Crnoj Gori i koliko iznosi najviša, a koliko najniža penzija?

PEROVIĆ: Prema posljednjim podacima, koji se odnose na isplatu penzija za februar 2014. godine, Fond isplaćuje prava za ukupno 124.667 korisnika. Od toga, 116.854 je korisnika prava na penziju, a 7.813 korisnika ostalih prava kao što su tjelesno oštećenje, tuđa pomoć i slično. Od ukupnog broja penzionera, 57.067 je korisnika starosne, 23.152 invalidske i 28.904 porodične penzije.

Ukoliko pogledamo statističke podatke, možemo zaključiti da je struktura penzija kontinuirano unapređivana, što je i bio jedan od ciljeva reforme penzionog sistema. Ovaj trend se bilježi već nekoliko godina, a kao primjer možemo uzeti posljednjih pet godina. U navedenom periodu, procenat učešća korisnika starosne penzije u ukupnom broju penzionera u Crnoj Gori je sa 46,15 odsto porastao na 52,13 odsto. Udio korisnika invalidske penzije se smanjio sa 24,99 odsto na 21,36 odsto, dok je procenat učešća korisnika porodične penzije opao sa 28,86 na 26,52 odsto. Trend smanjenja broja invalidskih penzionera bilježi se od decembra 2003. godine, odnosno od uvođenja nove definicije invalidnosti.

Najviši iznos penzije je definisan Zakonom o PIO, kojim je limitirana vrijednost ličnog koeficijenta osiguranika, koji ne može biti veći od četiri. Ovo znači da bi, na primjer, osiguranik koji ima limititiran koeficijent četiri i 40 godina penzijskog staža, na današnji dan primao penziju u iznosu od 1.062 eura. Zakon o PIO nije ograničio dužinu penzijskog staža koji utiče na visinu penzije, tako da se prilikom izračuna uzima i penzijski staž duži od 40 godina.

Sa druge strane, iznos najniže penzije propisan je Zakonom na način da najniža vrijednost ličnog koeficijenta može iznositi najmanje 0,5. Najniža penzija u Crnoj Gori na današnji dan iznosi 100,40 eura.

0404perovic3
ANALITIKA: Koliko penzionera prima ispod iznosa prosječne penzije, tj.276 eura?

PEROVIĆ: Broj penzionera koji prima penziju ispod toga je 62.863. Od toga, 24.756 je korisnika starosne, 16.117 korisnika invalidske i 21.990 korisnika porodične penzije.

ANALITIKA: Zbog čega je neodrživ prijedlog Unije slobodnih sindikata USS da se majkama sa troje i više djece da doživotna naknada ili naknada u visini od 70 odsto prosječne zarade?

PEROVIĆ: Unija slobodnih sindikata Crne Gore je inicirala zaštitu materinstva koz dodjeljivanje doživotne naknade  ili prijevremene penzije u visini od 70 odsto prosječne zarade, zaposlenoj ženi koja rodi troje djece i ostvari 25 godina radnog staža, odnosno rodi četvoro ili više djece i ostvari 15 godina radnog staža, kao i izmjenu penzijskog sistema u pravcu vraćanja starosne granice za odlazak u penziju na 65 godina za muškarce, odnosno 60 godina za žene ukoliko one to pravo žele da koriste.

No, prilikom razmatranja, neophodno je imati u vidu da se izazovi sa kojima se suočava penzioni sistem mogu podijeliti u tri osnovne grupe: finansijsku održivost sistema u kratkom i dugom roku, nisku aktivnost na tržištu rada i negativne demografske trendove. Pored toga što je  reforma penzijskog sistema  iz 2004. godine imala pozitivan uticaj na održivost sistema u kratkom roku, uočeno je da je pod uticajem eksternih šokova - kakav je globalna finansijska kriza - penzioni sistem neelastičan i može dovesti u pitanje svoju finansijsku održivost i održivost sistema javnih finansija u Crnoj Gori.

Naime, usljed uticaja globalne ekonomske krize došlo je do smanjenja ekonomskih aktivnosti, a samim tim i priliva prihoda po osnovu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i povećanja rashoda iz državnog budžeta za finansiranja izdataka po osnovu penzijskih davanja, odnosno rasta deficita Fonda PIO. Takođe, zabilježeni negativni demografski trendovi, koji uslovljavaju veće približavanje broja penzionera broju zaposlenih, predstavljaju jedan od najvažnijih izazova penzijskog sistema, koji utiče na njegovu finansijsku održivost, aktivnosti na tržištu rada, kao i potrebu za daljom reformom penzionog sistema.

S tim u vezi, donijet je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čija je primjena otpočela januara 2011. godine, kojim se postepeno podiže starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju sa 65 godina za muškarce, odnosno 60 godina za žene na 67 godina. Uslovi za sticanje ovog prava razlikuju se za svaku godinu do njene pune primjene, koja  za muškarce stupa na snagu 2025. godine, a za žene  2041. godine.

Ovim zakonom je po prvi put uvedena prijevremena starosna penzija kojom osiguranik stiče pravo na prijevremenu starosnu penziju sa navršene 62 godine života i najmanje 15 godina penzijskog staža, kao i omogućava penzionisanje sa 40 godina staža osiguranja bez obzira na navršene godine života. Osnovni cilj Zakona je stvaranje finansijski održivog i fiskalno podnošljivog penzijskog sistema. Imajući u vidu ove činjenice, nastavak reforme penzionog sistema, kroz postepeno povećanje starosne granice, je neminovan, ukoliko se želi  obezbjediti njegova dugoročna održivost, sigurnost i adekvatnost.

0404perovic5
ANALITIKA: Koliko su iznosili izdaci za proteklu godinu za penzije, a koliko za socijalna davanja?

PEROVIĆ: Rashodi za penzije i druga prava u 2013. godini ukupno iznose 383,19 miliona eura i veći su za 1,12 odsto u odnosu na uporedni period. Tokom prošle godine, za jednokratne socijalne pomoći izdvojen je iznos od 600 hiljada eura. Navedena sredstva su prenijeta Savezu udruženja penzionera Crne Gore, na ime isplate jednokratnih socijalnih davanja penzionerima sa najnižim penzijama. Raspodjela pomoći je vršena preko komisija za socijalno-humanitarna pitanja, koje su formirane u opštinskim udruženjima, uz prethodno sprovedene propisane procedure, a na bazi utvrđenih kriterijuma.

Smatram da se na ovaj način doprinosi poboljšanju materijalnog položaja penzionerske populacije sa najnižim primanjima, koja se već duži niz godina sprovodi kao jedna od mjera socijalnog programa Vlade Crne Gore, za potrebe penzionera. Takođe, u Fondu su tokom 2013. godine izdvojena i sredstva za nabavku zimnice pod povoljnijim uslovima za potrebe penzionera, u ukupnom iznosu od 138.000 eura.

0404perovic6
ANALITIKA: Koliko imate zahtjeva za penzionisanje koji još nijesu riješeni?

PEROVIĆ: Fond trenutno postupa po 3.312 podnijetih zahtjeva, koji se odnose na neko od prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja: sticanje prava na penziju, isplatu pogrebnih troškova, prestanak prava na penziju, utvrđivanje staža, produženo osiguranje i sl.

0404perovic7
ANALITIKA: Da li mislite da će zaživjeti privatni penzioni fondovi i da li bi to rasteretilo državni Fond?

PEROVIĆ: Usvajanjem Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju u septembru 2003. godine i njegovom primjenom od 1. januara 2004. godine izvršeno je uvođenje trorubnog penzionog sistema u Crnu Goru, odnosno restrukturiranje obaveznog osiguranja po osnovu tekućeg finansiranja i stvaranje normativnih pretpostavki za uvođenje obaveznog osiguranja po osnovu kapitalizovane štednje osiguranika i dobrovoljnog osiguranja.

Shodno tome, sistem penzionog osiguranja u Crnoj Gori čine: obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje na osnovu tekućeg finansiranja, obavezno penzijsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje i dobrovoljno penzijsko osiguranje na osnovu individualne kapitalizovane štednje.

-Prvi stub se sprovodi u Fondu PIO Crne Gore, drugi još uvijek nije zaživio, dok su u okviru dobrovoljnog osiguranja osnovana dva privatna penziona fonda, koji imaju ukupno nešto preko dvije hilljade članova. Razlozi za ovako nizak stepen učešća osiguranika u privatnim fondovima jesu nedovoljna ekonomska moć za ulaganje u dodatno penziono osiguranje, stoga očekujemo da će se ovaj broj značajno povećati sa ekonomskim i privrednim razvojem u državi.

Aleksandra STANKOVIĆ

Portal Analitika