Pred takvom dilemom nisu samo osnovci, već i maturanti, ali i studenti, zaposlene osobe koje bi promijenile posao, oni koji ga traže i nikako da ga nađu…
U cilju pomoći pri donošenju odluke pri izboru životnog zanimanja, ali i drugim pitanjima vezanim za karijeru, u Zavodu za zapošljavanje evo već sedam godina aktivan je Centar za informisanje i profesionalno savjetovanje (CIPS), institucija koja se prvenstveno bavi mladim ljudima, informiše ih i profesionalno savjetuje, ali i ostalim kategorijama koje imaju nepoznanicau vezi sa karijerom.
CIPS centri postoje u Podgorici, Baru, Herceg Novom, Nikšiću, Bijelom Polju, Beranama, Mojkovcu i Pljevljima, a više informacija može se naći na veb stranici: www.cips.co .me.
Predrag Novaković, savjetnik za informisanje u CIPS-u, kaže za Portal Analitika da je osnivanjem CIPS-a Zavod za zapošljavanje želio, ne samo učenicima, već i studentima, zaposlenima i nezaposlenima, da pomogne kod odlučivanja o izboru daljeg obrazovanja, profesije, zaposlenja i drugim pitanjima vezanim za karijeru, u cilju preuzimanja koraka za uspješan nastup na tržištu rada.
Informacije moguće dobiti i u školama: “U CIPS-u se pružaju usluge informisanja, savjetovanja i usmjeravanja mladim osobama završnih razreda osnovnih i srednjih škola (savjetovanje i informisanje vezano za odabir škole), studentima (pomoć pri izlasku na tržište rada), nezaposlenim licima (savjetovanje pri nedostatku ili promjeni stručne spreme, vještinama traženja zaposlenja), roditeljima i ostalim koji imaju dilemu vezano za karijeru. Informacije koje mogu dobiti odnose se na mogućnosti obrazovanja u Crnoj Gori i zemljama u okruženju, informisanje o izvodačima obuka u Crnoj Gori (strani jezici, računari, sticanje specifičnih znanja i vještina, srodna zanimanja ...), kao i informacije o stanju na tržištu rada.
Zavod za zapošljavanje svake godine pravi analizu tržišta rada, provjerava odnos ponude i potražnje radne snage na tržištu; upoređuje koja to zanimanja postaju deficitarna, znači i više tražena, a koja su suficitarna. Te analize je jako važno uzeti u obzir prilikom odabira zanimanja”, kaže Novaković.
On dodaje da je usluge iz oblasti profesionalne orijentacije, moguće dobiti i u školama, u saradnji njihovih psihološko-pedagoških službi i savjetnika CIPS-a, dok se profesionalno savjetovanje isključivo obavlja u prostorijama CIPS-a.
“Zavod za zapošljavanje i CIPS i Ministarstvo prosvjete i nauke su do sada organizovali brojne aktivnosti: javne tribine za roditelje i učenike osmog razreda, časove profesionalne orijentacije u školama, profesionalna savjetovanja, testiranja i radionice u CIPS- u, nagradne konkurse za najbolji likovni i literarni rad iz oblasti profesionalne orijentacije itd. Ovo je samo još jedan način da, u neposrednom kontaktu sa građanima i putem medija animiramo, prije svega mlade ljude, da ulažu u svoje obrazovanje, da uče i da vjeruju u svoju sposobnost da oni to mogu. Mi u njih vjerujemo i to očekujemo od njih, jer su to generacije koje će sjutra upravljati malim i velikim kompanijama, voditi državu. Sigurni smo da će CIPS centri biti mjesto gdje će se mladi rado okupljati, pravovremano i kvalitetno informisati i pravilno usmjeravati”, kaže Novaković, i dodaje da su Zavod i CIPS centri ne samo otvoreni, već i da očekuju puni doprinos svih relavantnih institucija i pojedinaca, u cilju podizanja nivoa profesionalne orijentacije po uzoru na standarde razvijenih zemalja.
Karakteristike tržišta rada u Crnoj Gori i mjere ZZZCG: Dileme su brojne:
Što je to čime bih se volio baviti u životu? Koji su to poslovi kojima bih radeći ih bio ispunjen čovjek, zadovoljan, a da pritom imam obezbijeđenu solidnu egzistenciju? Dilema - kojim putem dalje muči i roditelje, ali i društvo u cjelini. Lako je reći - djecu treba da školujemo za zanimanja s kojima će se sigurno i brzo zapošljavati! Ali, oni moraju imati motivaciju, talenat, pa i ljubav prema nekom pozivu, koliko god malo znali o njemu, da bi se prvo pripremali za neki poziv, a zatim se njime bavili! Moraju biti motivisani da uče strane jezike i usvajaju nova neformalana znanja i, posebno, da stiču radne navike!
S druge strane, ključni faktor uspjeha preduzeća, osim tehnologije, kapaciteta i finansija su ljudskih resursi. Značaj razvoja ljudskih resursa je u posljednje vrijeme naglašeno aktuelizovan samom činjenicom da je Crna Gora u fazi intenzivne pripreme za približavanje Evropskoj uniji. Polazeći od činjenice da se Evropska unija deklarisala kao zajednica čija privreda počiva na znanju, sasvim je jasno sa koliko pažnje je neophodno kreirati, prije svega svijest o značaju ljudskih resursa za kvalitetno funkcionisanje savremenog društva koje je tržišno orijentisano.
Strukturna neusklađenost ponude i tražnje je fundamentalna odlika crnogorskog tržišta rada. Poslodavci traže stručnu i kvalifikovanu radnu snagu, ljude sa izgrađenim radnim sposobnostima, sposobne i spremne da brzo uče i još brže prihvataju promjene. Sistem sveživotnog učenja postaje svakidašnjost savremenih društava, pa i našeg. Zato moramo sve više razvijati sposobnosti za prihvatanje stalnih poslovnih promjena, kao novih prilika i izazova. Zavod za zapošljavanje Crne Gore sve više prepoznaje značaj sveživotnog učenja i taj sistem primjenjuje na svoje zaposlene ali i na nezaposlena lica koja traže zaposlenje.
Ključni problem, ne samo kod nas u Crnoj Gori već i u najrazvijenijim evropskim zemljama, nezaposlenost mladih. U Evropi postoje brojne strategije za rješavanje tog problema koje, nažalost, daju vrlo malo rezultata.
Karijerna orijentacija umjesto zanimanja za cijeli život: Kojim mjerama ZZZCG utiče na rješavanje ovog problema u Crnoj Gori?
Novaković objašnjava daje u prethodnom periodu fokus evropske strategije zapošljavanja, Međunarodne organizacije rada, kao i drugih nadležnih institucija i tijela bio na zapošljavanju starijih radnika.
“Posljednjih godina je prioritet dat zapošljavanju mladih, kategoriji koja predstavlja perspektivu razvoja svakog društva. Danas se pod karijerom podrazumijeva lični put kroz čitav spektar prilika koje obuhvataju učenje, rad i pauze u karijeri, kako planirane, tako i neplanirane. Bilo je uobičajeno da pojedinac izabere zanimanje za cijeli život. Danas, usljed brzih promjena na tržištu rada, ovo više nije moguće. Ljudi su prisiljeni da češće mjenjaju svoj posao, a nerijetko i zanimanje. Iz ovog razloga, termin zanimanje je suviše statičan, da bi se koristio u oblasti karijerne orijentacije i zamijenjen je terminom “karijera”, pod kojim se podrazumijeva put pojedinca kroz obrazovanje i rad.
Termin karijerna orijentacija kao i institucije ovog tipa su u Finskoj, jednoj od najrazvijenijih zemalja ovog dijela svijeta, poznati već 100 godina unazad. I druge razvijene Evropske članice značajanu pažnju poklanjaju profesionalnoj orijentaciji”, objašnjava Novaković.
On dodaje da postoji više definicija karijerne orijentacije.
“Jedna od njih kaže da karijerna orijentacija predstavlja niz procesa koji su razvijeni u cilju davanja mogućnosti pojedincima da naprave izbor i promjene u vezi sa obrazovanjem i radom.
U Rezoluciji EU o karijernoj orijentaciji iz 2004. godine, karijerna orijentacija se definiše na sljedeći način:
U kontekstu cjeloživotnog učenja, (karijerna) orijentacija se odnosi na niz aktivnosti koje omogućavaju da građani svih starosnih dobi i u bilo kom periodu života identifikuju svoje sposobnosti/kapacitete, vještine i interesovanja, da donesu odluke u pogledu svog obrazovanja, obuke i zanimanja i da upravljaju sopstvenim životnim putevima”, objašnjava sagovornik Portala Analitika.
No, dodaje on, vještine upravljanja karijerom su vještine koje svaki pojedinac treba da savlada kako bi uspješno upravljao sopstvenom karijerom tokom cijelog života.
“Ove vještine pružaju mogućnost pojedincima da prepoznaju i procjene sopstvena interesovanja, vještine i vrijednosti; prepoznaju i procijene mogućnosti za obrazovanje, obuku i rad (uključujući poznavanje relevantnih zanimanja i ustanova/institucija iz oblasti obrazovanja i usavršavanja); donesu odluku o svojim budućim ciljevima u karijeri (tj. o izboru karijere); kreiraju plan aktivnosti za postizanje ciljeva u karijeri i realizuju taj plan (ovim se podrazumjevaju i vještine za traženje posla).
Iz tog razloga, iako nam je prvenstvena funkcija posredovanje u zapošljavanju, Zavod sve više prepoznaje neophodnost i značaj kreiranja i realizacije programa stručnog tretmana za svako lice ponaosob, jer je danas u razvijenim zemljama EU fokus na pojedinca a ne na ciljnu grupu. Dakle, cilj je pripremiti za posao radnika koji će moći kvalitetno da odgovori sve zahtjevnijim kadrovskim potrebama poslodavaca”, zaključuje Novaković.
