To je u razgovoru za „Vijesti" ocijenio predsjednik skupštinskog odbora za ekonomiju i član radne grupe za pripremu novih zakonskih rešenje u oblasti igara na sreću Aleksandar Damjanović (SNP). On je kazao da treba rješavati nedostatak političke volje da se napravi ambijent u kom će država prihodovati višestruko veći iznos od sadašnjih 5,54 miliona na godišnjem nivou. Podsjetio je da je skoro 10 godina na snazi Zakon o igrama na sreću gdje je u članu 77 definisano da Uprava za igre na sreću i Ministarstvo finansija uspostave on-line nadzor nad uplatama u kazinima i kladionicama kako bi se oporezovao realan prihod.
„To bi po gruboj procjeni donosilo dodatnih 10-ak mi-liona eura godišnje. Ali, do danas tog sistema nema, država gubi milionske iznose i niko ne odgovara za neizvršavanje zakonskih obaveza. Prije 15-ak dana smo upoznati da je započet tenderski postupak za nabavku tog sistema, a priređivači uz fiksnu koncesiju cijelo vrijeme plaćaju varijabilnu koncesiju „od oka", a ne realnu na osnovu on-line sistema koji je trebalo da se uspostavi", kazao je Damjanović.
On je naveo da je prošlogodišnji ukupni državni prihod od koncesija na kazina iznosio 521 hiljada eura ili svega 10 odsto svih prihoda u toj oblasti, odnosno, da samo jedna firma koja legalno posluje u oblasti kladionica ostvari veći prihod nego sva kazina.
Prema podacima Uprave za igre na sreću u prošloj godini od varijabilne koncesija u kazinama od 10 odsto prihoda naplaćeno je 232 hiljade eura. To zvanično pokazuje da su igrači u svih šest kazina prošle godine ostavili 2,3 miliona eura.
„Uvjeren sam da samo u kazinu Maestral, koji je prvi počeo sa radom, kao i u ostalim kazinima bio i postoji milionski potencijal za plaćanje naknade, ali država nije obezbijedila do dan danas uslove za punu naplatu dažbina, a milionski profit se odlivao ka državama regiona čije firme posluju kod nas", istakao je Damjanović.
Kako je dodao, dok imamo milionski odliv u „sivu zonu" internet klađenja koje država nije pokušala da reguliše i gdje je prihodovano prošle godine 150 hiljada eura i dok neoporezive milionske uplate odlaze van države na ofšor destinaciie jasno je da nekome, možda, i odgovara to stanje.
Uprava priznaje da fali nadzora
Uprava za igre na sreću u svom elaboratu o on-line nadzoru priznaje da je njegovo nepostojanje velika mana i da bi boljom kontrolom i prihodi po ovom osnovu bili veći. Kao potvrdu za takvu tvrdnju naveli su primjer Slovenije i Hrvatske gdje postoji takav nadzor i prihodi od igara na sreću čine oko 1,1 odsto ukupnog budžeta, a u Crnoj Gori je to 0,31 odsto.
