Zanimljivosti

Namirnice koje bi žene trebalo da konzumiraju češće

2503namirnice
Ž
enama svih uzrasta su potrebne namirnice sa visokim hranjivim vrijednostima, a posebno one koje sadrže željezo, kalcijum, magnezijum, vitamin K, vitamin B9 (folna kiselina), vitamin D, te omega-3 masne kisjeline. Najbolje od svega je to što se ove namirnice mogu pronaći u svim radnjama, bez obzira na kojem kraju svijeta živite, a za njihovo spremanje vam je potrebno petnaestak minuta.

Namirnice koje bi žene trebalo da konzumiraju češće
Portal AnalitikaIzvor

Brokula: Brokula je bez premca među svim namirnicama kada je u pitanju zaštita od raka. Njeni snažni fitonutrijenti ne samo da pomažu da se kancerogen neutrališe već i stimulišu enzime za detoksikaciju koji pomažu organizmu da se očisti od “materija” koje izazivaju rak i drugih toksina. Takođe, ona sadrži indol-3-karbinol, jedinjenje koje smanjuje rizik od nastanka raka dojke i grlića materice, te pomaže spriječavanju širenja postojećeg raka.

Štaviše, brokula je superiorni izvor folne kiseline, vitamina B kompleksa potrebnog za stvaranje i zaštitu DNK, stvaranje nove krvi i ćelija, te sintezu proteina. Ipak, postoje i posebni razlozi zašto je ova hranjiva materija posebno bitna za žene. Prvo, folna kisjelina je veoma važna za trudnice – zahvaljujući njoj, omogućava se pravilan razvoj nervnog sistema fetusa. Drugo, studije pokazuju da su žene podložnije depresiji od muškaraca, a upravo se nedostatak folne kiseline u organizmu povezuje sa pojavom ovog stanja.

Dodatna prednost: Kao prirodni diuretik, brokula pomaže smanjiti nadimanje i zadržavanje vode u organizmu koji se povezuju sa predmenstrualnim sindromom.

I na kraju, brokula je odličan izvor vlakana i vitamina C, K i A, kao i mangana, triptofana, kalijuma, vitamina B kompleksa, fosfora, magnezijuma, te proteina. U njoj se mogu naći i cink, kalcijum, željezo i vitamin E.

Crveni luk: Luk ima ljekovita svojstva: on ima antiupalno i antibakterijsko dejstvo te prirodno razrjeđuje krv. Bogat je hromom, vitaminom C i vlaknima, a dobar je izvor i mangana, vitamina B6, triptofana, folne kisjeline i kalijuma.

Ovo povrće pomaže u borbi protiv raka, atritisa i osteoporoze, a takođe je i dobro u borbi protiv infekcija, prehlada, groznice i astme. Osim toga, luk sprječava zatvor, poboljšava cirkulaciju krvi i gastrointestinalno zdravlje, dobro utiče na srce, a smatra se i da pomaže kod snižavanja krvnog pritiska i triglicerida.

Luk je posebno zdrav za žene, jer su one četiri puta više podložnije osteoporozi od muškaraca. Taj rizik je još veći tokom i poslije menopauze. Osim toga, luk ima, kao i brokula, antikancerogena svojstva: istraživanja pokazuju da ishrana bogata lukom smanjuje rizik od raka dojke za 25 odsto, te raka jajnika i do nevjerovatnih 73 odsto.

Zeleno lisnato povrće: Zeleno lisnato povrće (u narodu poznato i pod nazivom zeleniš) poput kelja, spanaća, potočarke, kupusa, raštana i rukole, sadrži slične hranjive materije: vitamini K, A i C, kalcijum, kalijum, beta – karoten, mangan, folna kisjelina, magnezijum, željezo te vlakna. Istraživanja pokazuju da su žene, čija je ishrana bogata zelenim lisnatim povrćem, manje izložene riziku od razvijanja raka jajnika.

Kelj je bogat izvor kempferola koji se povezuje sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti. On se još može naći u čaju, prokelju i brokuli. Spanać je izuzetno bogat gvožđem koje štiti naš imunološki sistem te pomaže organizmu da “proizvede” energiju. Posebno se preporučuje trudnicama i tokom menstrualnog perioda. Jeste li znali da je nedostatak željeza jedan od glavnih nedostataka hranjivih materija kod žena? On može uzrokovati anemiju i nizak nivo energije uslijed smanjenja kiseonika koji se dostavlja ćelijama. Željezo možete pronaći i u drugom zelenom lisnatom povrću, kao što su blitva i zelena salata.

Da ne dužimo, da biste bili sigurni da u organizam unosite dovoljno minerala i vitamina, savjetujemo da u što većem obimu konzumirate zeleno lisnato povrće. Sad mu je već i sezona te sve što treba da uradite je da se prošetate do pijace ili bašte.

Pasulj: Bez obzira koju vrstu odaberete, pasulj je pun hranjivih materija. Bogat je izvor folne kisjeline, vlakana, triptofana, proteina, željeza, magnezijuma i kalijuma, a povezuje se sa smanjenjem rizika od dijabetesa tipa 2, visokog pritiska i raka dojke. Pasulj je jedna od najboljih namirnica po izvoru vlakana – u samo 30 grama se nalazi oko 15 grama vlakana. Vlakna su dobra, jer regulišu varenje, smanjuju loš holesterol (LDL), pomažu u regulisanju tjelesne težine, te imaju preventivni efekat na dijabetes i oboljenja srca. Kod žena se, za vrijeme i poslije menopauze, drastično povećava rizik od srčanih oboljenja.

Kalijum je veoma značajan za zdravlje svih vrsta ćelija u organizmu, a naći ćete ga u većim količinama upravo u pasulju. On, takođe, ima veoma bitnu ulogu za jačinu kostiju, pravilno funkcionisanje mišića te normalno funkcionisanje nervnog sistema. Takođe, studije pokazuju da žene koje redovno unose kalijum u organizam imaju 65 odsto manje šansi da “dobiju” pijesak i kamen u bubregu i žučnoj kesici.

Losos: Kralj svih riba! Losos je bogat izvor omega-3 masnih kisjelina, vitamina D, željeza i proteina. On je jedna od rijetkih “namirnica” prirodno bogatih vitaminom D koji je potreban da bi se apsorbovao i održao odgovarajući nivo kalcijuma u krvi, te pomogao normalan rast i razvoj kostiju. Zbog svojih osobina, vitamin D se smatra veoma važnim faktorom u spriječavanju nastanka i razvoja osteoporoze.

Zdravstvene prednosti vitamina D se ne odnose samo na koštanu masu – stručnjaci širom svijeta tek sada raspoznaju njegovu pravu vrijednost. Nedostatak ovog vitamina u organizmu može uzrokovati pojavu multiple skleroze i depresije, dva “stanja” kojima su žene podložnije od muškaraca. Takođe, nedostatak vitamina D se povezuje sa gojaznošću i povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2.

Naš organizam ne proizvodi esencijalne masne kisjeline te ih je upravo iz tog razloga potrebno nadoknaditi ishranom. Losos je izuzetno bogat omega-3 masnim kisjelinama koje naš organizam čuvaju od upala, smanjuju rizik od moždanog udara, snižavaju lipide u krvi, podižu nivo “dobrog” holesterola (HDL), snižavaju krvni pritisak te pomažu u spriječavanju oboljenja srca. Ostale prednosti ovih masnih kisjelina se ogledaju u tome što one smanjuju i rizik od raka dojke, te poboljšavaju moždane funkcije.

Izvor: Minimagazin.info; foto: centarzdravlja.rs

Portal Analitika