-Ovako kreiran sistem ne doprinosi prevenciji korupcije. Poslanici, direktori kompanija, direktori i predsjednici savjeta regulatornih agencija, predsjednici i članovi Senata DRI imaju znatno veću zaradu od premijera, vicepremijera ili ministra. Takođe, neto zarade direktora nekih državnih kompanija su čak 30 odsto veće od zarade predsjendika parlamenta- istakao je izvršni direktor CDT-a Dragan Koprivica na konferenciji za novinare.
Najveću zaradu među anketiranim javnim fuknkcionerima prijavio je izvršni direktor Željezničkog prevoza Milojica Zindović- 1994 eura. To je 334 eura više od plate predsjednika države Filipa Vujanovića, 594 eura više od zarade predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića i čak 840 eura više od primanja premijera Mila Đukanovića. Zindovićeva plata je duplo veća od zarada potpredsjednika Vlade, koji primaju po 990 eura.
Poslanici primaju prosječno 1207 eura. Svi parlamentarci primaju i redovnu nadoknadu za predsjedavanje (300 eura) i učešće u radnim tijelima (225 eura), kao i za rad u Kolegijumu Skupštine (300 eura). Poslanici primaju nadoknade i za angažovanje u privremenim radnim tijelima, koja iznose i do 1.500 eura.
Ministarska plata u prosjeku iznosi 970 eura. Pojedini ministri ne primaju dodatne nadoknade, dok jedan broj njih dobija novac za učešće u radnim tijelima- ti iznosi variraju od 300 do 500 eura. Direktori Vladinih uprava, agencija, direkcija i sekretarijata primaju prosječno 760 eura. Dio starješina ovih organa ne prima dodatne nadoknade, a oni koji primaju mjesečno dobijaju od 300 do 1000 eura.
Prosječna plata direktora Morskog dobra iznosi 1398, a direktora Pošte Crne Gore 1387 eura. Direktorica Plantaža prima 1185 eura, predsjednik NTO 1066, a direktor Luke Bar 987 eura. Većina direktora u državnim preduzećima ne prima dodatne nadoknade, dok nekima po ovom osnovu „kapne“ i preko 700 eura mjesečno.
Plata gradonačelnika u prosjeku iznosi 1180 eura. Neto zarade variraju od 890 do preko 1700 eura. Većina gradonačelnika ne dobija nadoknade za ćlanstvo u radnim tijelima i odborima direktora, dok nekolicina prima do 300 eura mjesečno.
Istraživanje pokazuje da direktor Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) prima u prosjeku 1395 eura, a predjsednik Savjeta agencije 16 eura manje. Prosječna plata direktora Regulatorne agencije za energetiku iznosi 1303 eura, a predsjednika Savjeta 1315 eura. Direktor agencije za nadzor osiguranja prima prosječno 1142 eura, a predsjednik Savjeta agencije 1414 eura. Prosječna plata predsjednika Državne revizorske institucije iznosi 1627 eura, a člana Senata 1413 eura.
-Zvuči nevjerovatno da direktori pojedinih organa državne samouprave imaju najmanje prosječne zarade u analiziranim institucijama, a ključnu odgovornost u sistemu. Jedna od njih je Poreska uprava, a drugi primjer je Uprava za inspekcijske poslove. Ako analiziramo dodatna primanja funkcionera jasno je da ni ona nijesu dio pravednog sistema nagrađivanja. I tu postoje značajne razlike između organa, pa se stiče utisak da dodatnja primanja bnijesu dio osmišljene politike, već ad hoc osluke prvog menadžera institucija- konstatovao je Koprivica.
Iz CDT-a su se požalili da im pojedine institucije nijesu dostavile tražene podatke, ističući da su podnijeli žalbe zbog „ćutanja administracije“.
- Ovo se prije svega odnosi na najznačajnije državne kompanije Elektroprivredu Crne Gore, Montenegro erlajns i Aerodrome Crne Gore. Te kompanije se ponašaju neodgovorno, kao da nijesu u većinski državnom vlasništvu i ignorišu svoje obaveze prema javnosti. Njima se pridružuje i Centralna banka Crne Gore- naveli su iz CDT-a.
Tražene podatke nijesu dostavila ni ministarstva zdravlja, kulture, nauke i saobraćaja i pomorstva, kao ni Uprava za dijasporu i Uprava za zbrinjavanje izbjeglica.
