Finansije

BOŠKOVIĆ: Bolje problem loših kredita rješavati dogovorom nego na sudu

2702bojanaboskovicok
N
adležna radna grupa predložila je zakon o doborovoljnom finansijskom restrukturiranju kako bi se problemi rješavali vansudski zbog nižih troškova i veće efikasnosti. tim prije što institucija uvođenja automatskog stečaja nije bila pogodno rješenje za naš sistem. Upravo iz tih razloga forsiramo banke i dužnike da se sami dogovaraju, izjavila je pomoćnica ministra finansija Bojana Bošković na okruglom stolu Montenegro biznis alijanse (MBA) posvećenom radnoj verziji zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju.

BOŠKOVIĆ: Bolje problem loših kredita rješavati dogovorom nego na sudu
Portal AnalitikaIzvor

Bošković je precizirala da je uvažena sugestija MBA koja se ticala rokova primjene zakona i definisano je da subjekti treba da podnesu zahtjev za ulazak u program dobrovoljnog finansijskog restrukturiranja, a ne da rok trajanja zakona bude dvije godine kako je prvobitno bilo predviđeno.

Predstavnik udruženja banaka Mirko Radonjić istakao je da je maksimalni nivo nekvalitetnih kredita dosegnut sredinom 2011. kada je iznosio 26 procenata. Kako je naveo, u ovom trenutku  ukupna vrijednost loših kredita iznosi 464 miliona eura ili 17, 5 odsto.

-Visok nivo nekvalitetnih kredita povećava rezervacije banaka. Ovim predlogom zakon apo prvi put sistemski pokušavamo da ublažimo problem, kako bi se dužnici osposobili za vraćanje kredita i da ujedno normalno rade i proizvode- rekao je Radonjić.

Predstavnik Centra za posredovanje Miroslav Knežević kazao je da su u njihovom dosadašnjem radu riješeni sporovi čija je vrijednost preko 50 miliona eura.

-Ovakvo rješavanje je efikasno jer traje relativno kratko, da ne govorimo sa aspekta cijene sporova. Takođe se mogu promijeniti ponuđena rješenja, da se tokom samog postupka traži zajedničko rješenje najpogodnije za sve strane- ocijenio je Knežević.

Predstavnik CBCG Srđan Šuković kazao je da se najveći dio nekvalitetnih kredita odnose na privredna društva u privatnom vlasništvu.

-Što se tiče sektora stanovništva, na građane rezidente odnosi se ispod 17 odsto ukupnih, a po djelatnostima, najveći dio nekvalitetnih se odnosi na trgovine na veliko i malo 34,3 odsto ukupnih. Na prerađivačku industriju otpada 20,85 odsto, a građevinarstvo učestvuje sa 14,4 odsto u ukupnim lošim kreditima- precizirao je Šuković.

Javna rasprava o nacrtu zakona otvorena je do 11. marta.

Portal Analitika