Društvo

Sačuvati apsolutno specifična staništa u Boki od nasipanja

21machic
U
blizini specifičnih i za nauku interesantnih staništa u Bokokotorskom zalivu, kreiranih velikim dotokom slatke vode, ne bi trebalo dozvoliti sidrenje i bilo kakav vid nasipanja ili mijenjanja obale, smatra Vesna Mačić sa kotorskog Instituta za biologiju mora.
Sačuvati apsolutno specifična staništa u Boki od nasipanja
Portal AnalitikaIzvor


Ona je pojasnila da se na taj način fizički uništavaju osjetljive koraligene zajednice.



Mačić je, u okviru naučnih aktivnosti koja predstavljaju nastavak prošlogodišnjih aktivnosti međunarodnog projekta CoCoNet (Coast to Coast Network), sa naučnicima iz Italije, Crne Gore, Hrvatske, Rumunije i Gruzije, na italijanskom istraživačkom brodu Urania, od 13-18. februara učestvovala u istraživanju dubinskih koraligenih staništa u zalivu i na dubinama do 500 metara udaljenih do 20 i više nautičkih milja od crnogorske obale.



“Jedan dan istraživanja smo proveli u Bokokotorskom zalivu, tačnije u kotorsko-risanskom dijelu koji obiluje vruljama i dubokim rupama i sa ovih lokacija su sakupljeni uzorci koji će biti analizirani u taksonomskom i genetičkom smislu, jer veliki dotok slatke vode u našem zalivu kreira staništa koja su apsolutno specifična”, kazala je Mačić agenciji MINA.



Ona je rekla da te koraligene zajednice ne sadrže crveni koral i nijesu sačinjene od vrsta koje su ekonomski korisne za izradu nakita i sličnih ukrasa, ali su pravi dragulji na morskom dnu, jer predstavljaju specifične organizme i staništa sa izuzetno velikim biodiverzitetom.



“Nadam se da ćemo uspjeti da očuvamo bar neke od njih, dok određene nadležne službe ne shvate da se ovakvo prirodno bogatstvo može itekako dobro iskoristiti ne samo u naučne nego i ekonomski isplative svrhe, na primjer za ronilački turizam”, ocijenila je Mačić.



Za snimanje morskog dna koristile su se razne vrste sonara koje osim same dubine daju i podatke o čvrstini podloge.



“Morska voda je uzorkovana uz pomoć “rozete”, a osnovni fizičko-hemijski parametri su mjereni CTD sondom, dok su uzorci sedimenta uzorkovani grabilom i dredžom U početku istraživanja smo koristili ROV – mali robot sa kamerom na daljinsko upravljanje, ali je na toj opremi došlo do kvara koji nije mogao biti popravljen na brodu”, kazala je Mačić.



Ona je navela da je ekspedicija bila uspješna, iako su bili razočarani zbog kvara na ROV-u i nemogućnosti da na taj način sagledaju karakteristike morskog dna i sakupeo nove uzorke koralnih biocenoza.



“Sonarima smo snimili jedan dio teritorije koji do sada nije bio poznat, a sakupili smo i brojne uzorke dubokih morskih sedimenta i organizama koji će se dalje analizirati”, kazala je Mačić.




Portal Analitika