On je rekao da je po pitanju OKU-a bio sporan član 60 o kojem se dvije sindikalne centrale, Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Savez sindikata (SSCG), koji su članovi Socijalnog savjeta, nijesu mogli dogovoriti.
Bošković je odgovarajući na pitanje predstavnika kompanije Montenomaks na poslovnom ručku koji je organizovala Američka privredna komora u Crnoj Gori (AmCham), rekao da je u utorak dopio dopis od obje sindikalne organizacije u kojem se navodi da je postignuta saglasnost oko spornog člana.
„Sjutra će se održati Predsjedništvo Socijalnog savjeta da vidimo mišljenje i Unije poslodavaca (UPCG) po tom pitanju. Što se nas tiče, kao trećeg socijalnog partnera, mi smo i tada bii spremni za potpisivanje“, rekao je Bošković.
On je dodao da ne vidi nijednu spornu tačku, s obzirom da su se sindikati usaglasili, osim ako UPCG ne napravi neku distancu od OKU-a, jer bi tada moglo doći do zastoja u potpisivanju.
„Ako sjutra dogovorimo, OKU bi već u petak mogao biti potpisan“, objasnio je Bošković.
Na pitanje Dragane Stojković iz Crnogorskog Telekoma da li su u Ministarstvu razmatrali ideju da OKU više ne postoji kao samostalan pravni akt, već da njegove norme budu pretočene u Zakon o radu, Bošković je odgovorio da je to bila jedna opcija na stolu.
„S obzoirom da OKU nije bio potpisan, a da je Zakon o radu bio izmasakriran time što su pojedine njegove odredbe prethodno prebačene u OKU, razmatrali smo da radimo potpuno novi zakon o radu. Ali po našoj dinamici novi zakon o radu je planirano da se radi 2016. godine“, kazao je Bošković.
Dosadašnji OKU, koji definiše prava i obaveze radnika i poslodavaca, istekao je prije godinu i po. Zbog toga su iz UPCG i Vlade krajem prošle godine najavili da će tražiti izmjene Zakona o radu kako bi olakšali proceduru davanja otkaza zaposlenima.
Postojećim Zakonom je predviđeno da razloge za davanje otkaza definiše OKU, zbog čega u sindikatima sada smatraju da neće biti potrebno mijenjati Zakon jer su odredbe usaglašenog OKU-a o ovoj temi već prihvatili Vlada i poslodavci.
OKU je važan jer definiše i dužinu trajanja godišnjeg odmora, prekovremeni, noćni, minuli i rad tokom praznika, kao i disciplinski postupak. Poslodavci su u ovom periodu mogli da zloupotrebljavaju nevaženje OKU-a i da smanje prava radnika, ali to ipak nije bila masovna pojava.
