-Ovakva konstatacija proizilazi posebno iz dijela nacrta koji se odnosi na podsticaje za finansijsko restrukturiranje (član 33. i 34.). Upravo ovdje se stvara najjači utisak da je data prednost finasijskom sektoru, jer podsticaj koji je dat dužnicima (privrednim društvima i preduzetnicima): odloženo plaćanje poreskog duga na rate, zapravo ne predstavlja nikakvu novinu. Ovakva praksa odloženog plaćanja poreskog duga na rate se primjenjuje od 2009. godine, primjenom Uredbe o uslovima za odlaganje naplate poreskih i neporeskih potraživanja. Podsticaj koji ovim Zakonom dobijaju privredna društva i preduzetnici trebaju da budu mnogo značajniji. Podsticajno bi bilo da troškove restrukturiranja dijele dužnik i povjerilac, da povjerilac sačinjava plan restrukturiranja zajedno sa dužnikom, da troškove angažovanja finasijskog eksperta plaćaju ravnopravno i slično. U suprotnom, stiče se utisak da će dužnici morati dodatno da se zaduže, kako bi uopšte mogli da započnu dobrovoljno restrukturiranje i kako bi mogli da plate troškove zahtjevane procedure- naglašava se u saopštenju.
U MBA ističu da je potrebno što više upoznati privredna društva i preduzetnike o nacrtu zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju i podstaknuti ih da učestvuju u javnoj raspravi.
-Ovaj zakon može pomoći likvidnosti u privredi samo ako bude kvalitetan i uz uvažavanje interesa i povjerilaca i dužnika. Potrebno je podstaći privredna društva, koja su u ovom slučaju dužnici, da zastupaju svoje interese u izmjenama nacrta Zakona o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju, kako bi on osim formalno, i realno bio dobrovoljan i koristan za sve- zaključuje se u saopštenju.
