Ako kojim slučajem dugujete za račun za struju ili vodu, nemojte se začuditi ako vam na vrata zakuca javni izvršitelj i, recimo, zaplijeni televizor da namiri dug. Iako gotovo niko ne vjeruje da će se baš to desiti, zakon je jasan, a poznati su i slučajevi iz okruženja gdje su ljudi ostali na ulici zbog duga od nekoliko hiljada eura koji nijesu mogli da plate.
Sušinski, početkom rada 12 javnih izvršitelja koji su zakletvu položili prije desetak dana, na prvi pogled skoro pa se ništa ne mijenja. I do sada se moglo desiti da ostanete bez krova nad glavom, ako nemate da platite račun za struju. S tim, što su taj posao radili sudski izvršitelji. A kako ih je bilo malo i nijesu bili materijalno motivisani, dešavalo se da nekome pogledaju i kroz prste.
No, uvođenjem javnih izvršitelja, pravila se mijenjaju. Njihova zarada će direktno zavisiti od urađena posla. U prevodu: što više dugova naplate, imaće više novca u dzepu. Pa, kako kažu sagovornici Portala Analitika, teško da će biti bolećivi prema starici koja od svoje penzije ne može da izmiri dug za komunalije.
Po zakonu, sudski izvršitelji će ostati nadležni su oduzimanje djeteta i povjeravanje drugom roditelju i vraćanje zaposlenog na rad. Sve ostalo radiće javni izvrštelji, koji će morati da imaju svoju kancelariju i svoje saradnike u zavisnosti od obima posla. A, ako se zakon bude primjenjivao, posla im neće faliti: procjenjuje se da ima najmanje 15. 000 neizvršenih sudskih presuda, od kojih najviše u Osnovnom sudu u Podgorici!
U potrazi za efikasnošću: Upravo preuzimanjem izvršenja od sudova, kako je rekao ministar pravde Duško Marković, doprinijeće se njihovom rasterećenju i jačanju efikasnosti. Marković je ocijenio da, iako je profesionalno primamljiv – vjerovatno i finansijski isplativ - poziv javnog izvršioca će biti težak.
- U današnjem socio-ekonomskom kontekstu, na neka vrata nije lako zakucati. Ipak, pravni sistem se mora razvijati”, kazao je ministar.
Ministarstvu zaista nije bilo lako da nađe izvršitelje. Po zakonu, trebalo bi da ih bude 32. Zakletvu je položilo - njih 12.
U Ministarstvu kažu da nijesu pravili analizu u vezi sa odzivom pravnika za posao javnog izvršitelja. Portaparolka Ana Radusinović kazala je za Portal Analitika da postoji interesovanje za polaganje ispita za javne izvršitelje tako da čim se prijavi dovoljan broj kandidata organizovati novo polaganje, a nakon toga raspisati konkurs za popunu slobodnih mjesta.
Povjerioci, dužnici i izvršitelji: Jedan od javnih izvršitelja Dejan Keković kaže za Portal Analitika da je bilo više razloga da se prijavi za taj posao. „Ni jedan posebno nije bio presudan, ali svi zajedno su prevagnuli da se oprobam u ovom zanimanju, a oni su između ostalog, izazov novog posla koji je manje više nepoznanica kod nas, njegova kreativnost, složenost, širok dijapazon sticanje znanja i iskustva u struci, kao i materijalna strana ovog posla, samostalnost u poslu“, kazao je on.
Kaže i da se ne plaši da će imati većih problema, ako dužnuku na pravi način objasni da mora da mu zaplijeni frižider da bi namirio dug. Tim prije, što kaže, samo radi svoj posao i štiti sistem.
- Ne bih rekao da su ti postupci toliko zastupljeni kako se priča, ali na kraju krajeva sa tim postupkom štitimo uredjenost sistema i one koji uredno izvršavaju svoje obaveze i sve druge koji poštuju zakon, pa ove druge iz toga razloga treba i sankcionisati, naravno sve u skladu sa zakonom. Ako na pravi nacin pristupite izvršenju i dužniku i objasnite o čemu se radi u postupku, i da se moraju poštovati zakonske odluke mislim da će problema sa gradjanima biti malo, s tim sto moram napomenuti da nema posla koji sa sobom ne nosi neke rizike, neugodnosti i probleme pa samim tim i ovaj, kaže Keković.
Mjere naplate: A što će morati da urade, prije nego nekome zakucaju na vrata da mu uzmu šporet, slikovito je objasnila jedna javna izvršiteljka novinarima. „Ako postoji neki račun za struju koji je mali, izvršitelj će pokušati da naplati taj dug blokadom računa dužnika. Ako to ne uspije, može da se obrati poslodavcu dužnika i da traži da on uplaćuje najviše polovinu zarade dužnika na račun javnog izvršitelja po osnovu tog duga. Kad to ne uspije, ako je povjerilac zainteresovan, ide se na ta ekstremnija sredstva naplate, kao što je prodaja nepokretnosti“.
Čitajući zakon, ako je dužnik u međuvremenu izgubio posao, a nema para na računu u banci ili automobil, javni izvršitelji će morati odmah da mu zaplijene i prodaju kuću ili stvari iz kuće.
Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović tvrdi da su sudski izvršitelji do sada imali raznih neprijatnosti kada su pokušali da namire pojedine dugove. Kako navodi, pojedini od njih su bili pravi virtuozi, ali bilo ih je malo i nijesu bili stimulisani. Zato smatra da će javni izvršitelji bolje utjerivati dugove.
„Mislim da su prevashodno zainteresovani za taj posao iz materijalnih razloga. U ovom slučaju se radi o tržišnoj utakmici, ako naplate dug biće adekvatno nagradjeni , tako da bez obzira na nečiju ekonomsku situaciju neće pokazivati prilikom naplate neke pretjerane emocije“, kaže Begović za Portal Analitika uz opasku da će imati interes i da će naći način da doskoče dužniku.
Na osnovu uredbe koju je vlada u prošli četvrtak usvojila, u zavisnosti od toga koliki je dug uspio da naplati javni izvršitelj može zaraditi od 90 eura za iznos od hiljadu eura do 2.400 eura za iznos od 200 hiljada eura. To je, međutim, samo naknada za uspješno obavljen posao. Posebno se plaća naknada za pripremanje posla koja može biti i do 150 eura kao i još raznih poslova - od nagrade za donošenje rješenja o izvršenju do organizovanja javne prodaje.
Klijenti će im, kako očekuju javni izvršitelji, u najvećem slučaju biti advokatske kancelarije preko kojih povjerioci najčešće i postupaju, kao što su velike banke, telekomunikacione kompanije, Elektroprivreda, ali mogu da budu i sami povjerioci.
Javni izvršitelj dobro će morati da vode računa kako obavljaju svoj posao i da ne naprave veću “daru nego mjeru“. Po zakonu, cjelokupnom svojom imovinom odgovaraće za štetu koju su prouzrokovali, a odgovorni su i za rad svojih saradnika, tako da država ne odgovara ni na koji način za štetu koju javni izvršitelj prouzrokuje svojim ponašanjem.
Iskustva iz susjedstva: Ma koji razlozi bili, Crna Gora je među posljednjim zemljama u regionu koja je uvela javne izvršitelje. Iskustva su različita.
U Makedoniji im cvjetaju ruže. Izvršitelji u toj zemlji su 2006. godine kada su počeli da rade imali 6.335 predmeta, a u 2012. godine 164.055. Riješili su oko 180.000 slučajeva i naplatili oko 440 miliona eura! I u Srbiji im dosta dobro ide. Nakon samo godinu dana rada, stepen naplate je bio do 35 odsto. Iako je naplata komunalnih dugovanja najčešći posao izvršitelja u toj zemlji, sve ih češće angažuju i povjerioci koji imaju hipoteku na nekretnine, građani kojima država duguje zarade, ali i kompanije iz inostranstva.
Tim iskustvima se rukovodilo crnogorsko ministarstvo kada je odlučilo da uvede javne izvršitelje i nijesu razmišljali, kako nam je saopšteno, da li se može desiti da se javni izvršitelji nakon nekog vremena ukinu, kao u susjednoj Hrvatskoj.
Tamo su prošli neslavno. Nova vlada Zorana Milanovića zaključila da ulazak u nečiji dom i oduzimanje televizora, frižidera ili namještaja više čin omalovažavanja dužnika nego što neko iz te vrijednosti zaista može podmiriti dug. Zato je namirivanje dugova ostalo u nadležnost suda, koji najčešće smatra - kako prenose mediji u toj zemlji - da ne treba nekome uzeti stvari iz kuće zarad duga, jer se te stvari teško mogu prodati. Slučaj je stigao i do Evropske komisije a vlada im je namirila sredstva koja su uložili u posao.
Promjene sistema: Dejan Keković kaže da se nada da će javni izvršitelji kod nas zaživljeti i da svaki posao nosi svoje rizike, da ni jedan posao ne garantuje sigurnu budućnost, pa ni ovaj. „Sistem javnih izvrsitelja u Srbiji koji je veoma sličan nasem sistemu javnih izvšsitelja je dobro zaživio, pa ne vidim razloga zašto ne bi i kod nas“, kaže on.
Da će sistem javnih izvršitelja zaživljeti nadaju se i u Ministarstvu, a advokat Zdravko Begović kaže da su imali sumnje i kada je bila riječ o notarima, ali da se pokazalo da je odlično zaživljela ta pravna institucija.
Ministar pravde Duško Marković je, na polaganju zakletve javnih izvršitelja, rekao da kada se donose pravosnažna presuda, a ne izvrši se, znači da pravda kasni. A zakašnjela pravda je, poručio je Marković, uskraćena pravda. A kakva će na putu pravde biti uloga javnih izvršitelja, vidjet ćemo.
Vesna RAJKOVIĆ NENADIĆ
