Rijetki su oni kojima je nepoznato ime Borisa Kraljevića, pijaniste iz Herceg Novog, koji je još krajem devedesetih godina proslavio Crnu Goru širom Evrope i svijeta svojim izuzetnim talentom i umijećem. Pobjednik brojnih konkursa, dobitnik stručnih i posebnih nagrada, već više od deceniju živi van naše zemlje. Ipak, Crnoj Gori i rodnom gradu se uvijek vraća – najčešće ljeti, jer je već nekoliko godina umjetnički direktor festivala Dani muzike.
Magistar nauka sa Državnog konzervatorijuma „Čajkovski“ u Moskvi, bio je višegodišnji predavač na cetinjskoj Muzičkoj akademiji. Danas je redovni profesor na Akademiji lijepih umjetnosti „Nanyang“ u Singapuru i gostujući predavač na Muzičkoj akademiji u Sarajevu i Akademiji lepih umetnosti u Beogradu.
U intervjuu za Portal Analitika, Kraljević govori o tome da kvalitetni kulturni događaj uvijek nađe publiku, zbog čega se svake godine vraća Crnoj Gori, ali i što su razlozi da više u njoj ne živi.-Herceg Novom ne trebaju lažne brojke i reportaže, a tradicionalno veliki interes za kvalitetnu kulturnu ponudu je davno potvrđena činjenica – kaže on i dodaje da su upravo Dani muzike pravi primjer, jer privlače pažnju publike i bez ulaganja u marketing.
Kako je izuzetno vezan za domovinu i rodni grad, kaže da ga je nespremnog dočekao poziv da predaje na Akademiji u Singapuru. Prihvatio je posao kao – izazov.
-U razvijenom svijetu, kada vam neko predlaže posao - a pogotovo kada se radi o poziciji na visokoškolskoj ustanovi - ne pita vas za nacionalnost i tome slično... Singapurski obrazovni sistem je u samom svjetskom vrhu, što je rezultat ozbiljnog pristupa i ulaganja, a prije svega - svijesti o važnosti stalnog napretka u svim oblastima obrazovanja. Postoje svi potrebni uslovi za razvoj mladog talentovanog umjetnika... Tamo se veoma cijeni i poštuje moj pedagoški rad i umjetnička aktivnost.
Ipak, Crnoj Gori se rado vraća, prateći i u dalekom Singapuru ono što se ovdje događa.
- Da li je i koliko bolje u Crnoj Gori danas nego prije desetak godina, najbolje zna crnogorska publika, pedagozi, učenici i studenti. Jer, uvijek ima perspektivne djece, kao i nedovoljno cijenjenih i stimulisanih pedagoga, zaključuje Kraljević za Portal Analitika.
ANALITIKA: Svakog ljeta dolazite u Herceg Novi i nastavljate već četiri decenije dugu tradiciju Dana muzike u tom gradu. Ipak, festival spada u niz onih koji nemaju značajniju materijalnu podršku. Da li se taj odnos promijenio?KRALJEVIĆ: Naša mnogobrojna publika ne zna da su vrhunski umjetnički dometi Dana muzike daleko iznad uloženih materijalnih sredstava. Mi smo, i ovom prilikom ističem, bez ijednog potrošenog eura na reklamu, od prvog koncerta obnovljenog Festivala, imali impresivnu podršku ljubitelja klasične muzike.
Herceg Novom ne trebaju lažne brojke i reportaže, a tradicionalno veliki interes za kvalitetnu kulturnu ponudu je davno potvrđena činjenica. Podsjetiću da je inicijativa prof. Lazara Seferovića za obnavljanje Festivala odmah naišla na razumijevanje odgovornih ljudi u gradskoj upravi, stvaralaca i entuzijasta koji su plodan radni vijek posvetili umjetnosti i Herceg Novom. Tako je na čelu Savjeta Festivala gospođa Milena Lučić, istaknuta umjetnica i klavirski pedagog. Najveću podršku imamo od Opštine Herceg Novi i Turističke organizacije grada, a Ministarstvo kulture takođe izdvaja sredstva za novsku umjetničku manifestaciju.
Naša publika je vjerna Festivalu, željno očekuje nove programe i razumljivo je da dalji napredak obavezno uključuje koncerte većih kamenih ansambala i simfonijskih orkestara, što, jasno je, zahtijeva značajnija ulaganja u jednu od najuspješnijih kulturnih manifestacija u regionu.
ANALITIKA: Na koji način uspijevate da pridobijete pažnju, s jedne strane – gostujućih umjetnika, a s druge strane – rijetkih sponzora ovog umjetničkog poduhvata, da Dani muzike i dalje opstaju kao veoma kvalitetan muzički događaj u regionu?
KRALJEVIĆ: U pravu ste, željeli bismo da imamo veću podršku pokrovitelja. Za sada, našu kulturnu misiju podržavaju i Hunguest Sun Resort Hotel na Toploj i Mediteranski institut u Igalu koji prepoznaju važnost umjetničke muzike u turističkoj ponudi grada.
Hercegnovski Dani muzike su na dobrom glasu u svijetu klasične muzike. Svi umjetnici, gosti Festivala, su nakon nastupa ponijeli odlične utiske o ljepotama grada, dobroj organizaciji i sjajnom prijemu kod publike. Kako sam biram i mjesto i umjetnike sa kojima nastupam, jasno mi je zbog čega se naši gosti rado odazivaju pozivu za gostovanje u mom rodnom gradu.
Ove godine očekujemo istaknute umjetnike iz više zemalja Evrope, Azije i Južne Amerike koji će izvesti programe vrhunske solističke i kamerne muzičke literature. Festival će, tradicionalno, biti održan od 10 do 20. jula.
ANALITIKA: Vaš pedagoški, pa i dio koncertnog angažmana, vezan je za Singapur. Što je to što se tamo nudi jednom umjetniku iz Crne Gore, a bolje je nego u Evropi?
KRALJEVIĆ: Poziv za angažman na singapurskoj Nanyang Academy of Fine Arts je uslijedio nakon resitala u Singapuru i majstorskog kursa na toj Akademiji, što je bio dio moje prve turneje u Aziji. Prijedlog me je zatekao nespremnog, iako to nije bila prva ponuda za stalan univerzitetski pedagoški angažman u inostranstvu. Nakon izvjesnog vremena, riješio sam da prihvatim ovaj svojevrsan izazov i zbog toga nisam požalio. U razvijenom svijetu, kada vam neko predlaže posao - a pogotovo kada se radi o poziciji na visokoškolskoj ustanovi - ne pita vas za nacionalnost i tome slično... Singapurski obrazovni sistem je u samom svjetskom vrhu, što je rezultat ozbiljnog pristupa i ulaganja, a prije svega - svijesti o važnosti stalnog napretka u svim oblastima obrazovanja. Postoje svi potrebni uslovi za razvoj mladog talentovanog umjetnika. Ova država se može podičiti uspješnim obrazovnim ustanovama na svim nivoima, vrhunskim pedagoškim kadrom i odličnim koncertnim i operskim dvoranama. U Singapuru djeluje više simfonijskih orkestara, a koncertne sezone bilježe veliku posjetu i nastupe renomiranih umjetnika. Vjerujem da se tako pristupa obrazovanju u umjetnosti i u ostatku svijeta, tamo gdje se to radi ozbiljno.
ANALITIKA: Vi ste jedan od prvih izuzetnih umjetnika koje je iznjedrila Crna Gora, a koji je odlučio da profesionalni put nastavi daleko od doma. Da li se situacija ovdje promijenila u posljednjoj deceniji ili izuzetni i dalje moraju da dokazuju svoj talenat i umijeće uspjesima na nekim svjetskim scenama?
KRALJEVIĆ: Izuzetni umjetnici bi morali da potvrđuju svoj talenat i napredak kroz uspjehe na scenama i u domovini i u inostranstvu.
Moj umjetnički put je, najvećim dijelom, obilježen boravkom i usavršavanjem van rodnog grada i domovine. Punih osam godina djelujem u jednom neuporedivo boljem i naprednijem sistemu od Crne Gore. O trenutnim dometima u domovini mogu da sudim na osnovu onoga što čujem kada boravim u Crnoj Gori. A to da li je i koliko bolje u Crnoj Gori danas, najbolje zna crnogorska publika, pedagozi, učenici i studenti. Jer, uvijek ima perspektivne djece, kao i nedovoljno cijenjenih i stimulisanih pedagoga.
ANALITIKA: Hoćete li se jednom vratiti u Crnu Goru – za stalno?
KRALJEVIĆ: Nimalo nije lako uskladiti život na drugom kontinentu, angažmane u svijetu sa željom da boravim i nastupam u domovini. U muzičkom životu Crne Gore učestvujem kao umjetnički direktor Dana muzike, zatim nastupima na koncertima i kroz pedagošku djelatnost na majstorskim kursevima. Ali, u Singapuru, gdje sada živim, veoma se cijeni i poštuje moj pedagoški rad i umjetnička aktivnost... Mislim da sam ovim odgovorio na Vaše pitanje.
ANALITIKA: Ipak, što Vam nedostaje od Crne Gore kada ne boravite u njoj?
KRALJEVIĆ: Nedostaju mi dragi ljudi, Topljanski zaliv i mjesta koja volim da posjećujem. Mojoj publici u domovini se uvijek sa radošću vraćam i veselim se novim susretima sa kolegama i mladim umjetnicima, polaznicima majstorskih kurseva, koje u Crnoj Gori držim svake godine.
K.JERKOV
Foto: muzickaomladina.org, steinway-gallery.com.sg
