Aleksić je poginuo januara 1993. godine, braneći u rodnom Trebinju sugrađanina, Bošnjaka, od pripadnika srpskih snaga, tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Drvo su zasadili Srđanov otac Rade i potpredsjednik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder.
Rastoder je rekao da je čin Srđana Aleksića, s obzirom na vrijeme zla koje je tada vladalo bio mnogo više od ljudske dužnosti, čin najviše moguće ljudske hrabrosti i čojstvenosti.
“Bez djela, kako je to zapisano u obrazloženju jednog od posthumnih priznanja Aleksiću, ljudi kakav je Srđan i djela sličnih, pitanje da li bi imalo nade u ljudskost, a bez ljudskosti pitanje da li bi imao smisla naš život”, kazao je Rastoder.
To je, kaže on, i bio razlog zbog čega su sa Forumom Bošnjaka inicirali ovjekovečenje njegovog imena u Podgorici i Crnoj Gori i obilježili njegovu 21-godišnjicu, simboličnim sađenjem drveta čovječnosti, čojstvenosti Srđanove.
“Nadam se da će svi građani Podgorice i Crne Gore prigrliti ovo drvo i djelo Srđanovo i čuvati ga kao svoj simbol”, kazao je Rastoder.
On se se zahvalio ekipi gradskog preduzeća Zelenilo, na čelu sa direktoricom Radmilom Vujoševićem, koja je "iskreno izašla u susret da zasadimo Srđano i naše drvo“.
„Srđanu neka je vječna slava i hvala za ono što je uradio“, poručio je Rastoder.
Rade Aleksić je kazao da nije Srđan junak i hrabar, nego svi koji su ga usvojili i koji to poštuju.
“Hrabar je crnogorski narod, poštujući i prateći djelo Srđanovo. Kada sam pošao danas iz Trebinja uzeo sam ispred kuće grumen zemlje, na kojoj je Srđan napravio prve korake. Želja mi je da mladi ljudi Crne Gore prave Srđanove korake”, kazao je on.
Aleksić je poželio da to bude istina i da ovaj narod u svom potomstvu nađe sreću i da živi blagorodno u ljubavi i slozi.
“Najtužniji sam kad se počne pričati o podjelama, jer za mene ne postoji ništa osim čovjek. Sve je drugo varka, sve treba preskočiti i poštovati samo čovjeka”, kazao je on.
Aleksić se zahvalio ljudima koji su se potrudili da zimzeleno drvo koji će stalno biti zeleno raste i napreduje u bulevaru koje nosi Srđano ime.
“Da nemam vjeru u ljude bio bih zatvoren u nekoj svojoj prostoriji i ne bi se poslije svega što mi se dogodilo družio. Ono što je vjera u čovjeka, koju sam naslijedio od svog oca, djeda i predaka, me drži da mogu ovako, iako sa suzom u oku, da dođem da sa vama zajedno podijelim ponos na današnji i sjećanje na našeg Srđana”, rekao je on.
Na inicijativu Rastodera i Foruma Bošnjaka Crne Gore, Vlada Crne Gore je dala pozitivno mišljenje, a Skupština Glavnog Grada donijela odluku da se novi bulevar, između raskrsnica kod Školskog centra „Sergije Stanić” i Tržnog centra Mol of Montenegro nazove Srđanovim imenom.
Tabla sa Srđanovim imenom postavljena je 11. jula prošle godine, na Dan sjećanja na žrtve ratova vođenih na prostoru bivše SFRJ u periodu 1991-2001. godine.
