Predstavnica te NVO u Radnoj grupi za poglavlje 27, Nataša Kovačević, kazala je da se ta ocjena odnosi i na institucije u čijoj je nadležnosti zaštita životne sredine.
„Još više zabrinjava činjenica da Vlada i dalje ne pokazuje stvarnu volju, riješenost i posvećenost rješavanju ovog problema“, kazala je Kovačević agenciji MINA.
Ona je podsjetila da je u izradi Program pristupanja Crne Gore EU 2014-2018, u dijelu životna sredina.
„Nažalost, on ne daje detaljnu analizu potreba državne uprave, smjernice za presistematizaciju postojećih kadrova unutar resornog ministarstva i vezanih institucija, niti detaljnije utvrđuje neophodne obuke za donošenje i sprovođenje novih zakonskih rješenja“, navela je Kovačević.
Prema njenim riječima, nejasno je da planirane promjene i nova zapošljavanja iz tog Programa nijesu reflektovana u Budžetu za 2014 godinu, nego su brojnim institucijama opredijeljena manja sredstva.
„Time se još jednom, kao i mnogo puta do sada, pokazuje da ne postoji stvarna želja i riješenost da se krene u ozbiljne pripreme za sprovođenje evropskih pravnih tekovina vezano za zaštitu životne sredine“, smatra Kovačević.
Ona je kazala da su ključna pitanja, koja bi se mogla pojaviti kao mjerilo za otvaranje poglavlja 27, vezana za oblast kvaliteta voda, upravljanja otpadom i zaštite prirode.
To je, kako je navela, potvrđeno kako izvještajem o napretku Crne Gore, tako i na radnom sastanku predstavnika ekoloških NVO i komesara Direktorata Evropske komisije (EK) za životnu sredinu, Janeza Potočnika, održanom početkom decembra.
„Pitanja otpada su najproblematičnija i uključuju saniranje nelegalnih deponija, rješavanje zagađivanja komunalnim otpadnim vodama, remedijaciju i saniranje industrijskog otpada, uspostavljanje sistema za reciklažu u zemlji“, navela je Kovačević.
Ona je kazala da se ključni izazovi odnose i na neodržive razvojne investicije koje su u suprotnosti sa dostizanjem planiranih ciljeva EU u oblasti zaštite životne sredine.
„Tako najnoviji Nacrt strategije razvoja energetike i dalje favorizuje ekspanziju izgradnje energetskih generatora, uključujući drugi blok Termoelektrane Pjevlja, ali ignorišući obaveze planiranja i sprovođenja pripremnih radnji za dostizanje ciljeva EU o smanjenju emisija ugljen dioksida i primjeni najboljih tehnologija za ostvarenje potrebnog nivoa energetske efikasnosti“, pojasnila je Kovačević.
U Nacrtu strategije se, kako je navela, i dalje favorizuju neodrživi planovi izgradnje četiri visoke hidroelektrane (HE) na Morači, u uzvodnom dijelu jedinstvenog i zaštićenog biodiverzitetskog područja Skadarskog jezera.
Kovačević je upozorila da su ti planovi u direktnoj suprotnosti sa preuzimanjem obaveze iz Okvirne direktive o vodama i članom 4.3. o očuvanju dobrog ekološkog statusa, kao i Ptičije i Direktive o staništima.
„Sve to, kao ni obaveze koje Crna Gora preuzima iz pravnih tekovina EU, nijesu uticale na Ministarstvo ekonomije da formira radnu grupu za HE na Morači koja će se baviti pospješivanjem implementacije ovih zastarjelih i nerealno projektovanih planova“, kazala je ona.
Prema njenim riječima, ni potencijalna kopnena i marinska Natura 2000 područja ne uživaju privremeni status zaštite, što predstavlja rizik njihovog devastiranja ili trajnog gubitka.
Kovačević je ocijenila da institucije u čijoj je nadležnosti zaštita životne sredine posjeduju oskudna znanja i vještine za propremu kvalitetnih projektnih predloga, neophodnih za povlačenje novca iz pretpristupnih fondova EU koji Crnoj Gori stoje na raspolaganju.
„Da bi se iskoristila sredstva iz EU fondova, potrebno je formirati projekna odjeljenja u svim organima državne uprave koji se bave životnom sredinom, uspostaviti čvrstu saradnju na realizaciji projekata, ali i obezbijediti decentralizovano upravljanje novcem“, pojasnila je ona.
Posebno je, smatra Kovačević, potrebno planirati finansiranje za lokalni nivo samouprave, poslovne zajednice, akademske insitucije i tome slično.
„Dosadašnja praksa je pokazala veoma fragmentisano i neusklađeno učešće državnih insititucija u korišćenju EU fondova, kao i nizak nivo iniciranja partnerske saradnje sa organizacijama civilnog društva“, kazala je Kovačević.
Ona je podsjetila da životna sredina predstavlja jedno od najskupljih poglavlja, zbog čega se i rizik sprovođenja pravnih tekovina EU iz te oblasti značajno povećava.
„Zbog toga je potrebno sprovesti korijenito planiranje za IPA dva, kako bi se ukupni fond od 250 miliona eura za Crnu Goru, što bolje iskoristio“, precizirala je Kovačević.
Ona smatra i da imenovanje rukovodećeg kadra po političkom obrascu predstavlja jednu od teškoća za dinamiku pregovora i proces preuzimanja obaveza.
Izražen je, kako je navela, problem stručne kvalifikacije, ali i nedostatka političke volje da se ubrza donošenje i primjena evropskih propisa.
„Postoji jaz između administrativih organa koji nerijetko pokušavaju raditi efektivno na procesima, i donosioca odluka na najodgovornijim funkcijama koji te procese ograničavaju, vođeni političkim i drugim interesima“, kazala je Kovačević.
Na pitanje kako ocjenjuje dosadašnji rad Radne grupe za poglavlje 27 i koliko se uvažava mišljenje predstavnika NVO sektora, Kovačević je pojasnila da to tijelo ima zadatke i radni angažman koji podrazumijeva ograničen prostor za diskusije, posebno između različitih podgrupa.
„Trenutni nivo prenosa informacija, nakon završenog skrininga, značajno je opao, i smatramo da je potrebno intezivirati komunikaciju i planirati više prostora za konstruktvne dijaloge“, rekla je Kovačević.
Ona je upozorila da je u daljoj komunikaciji i radu obavezna povećana transparentnost, gdje nijedan aspekt ne smije ostati skriven od javnost, što se posebno odnosi na mjerila koje će se dobijati prilikom otvaranja poglavlja, ali i pregovaračkih pozicija.
„Moramo razumjeti da su mjerila zadaci ne samo za Vladu, nego i za cijelo društvo. Evropski proces dotiče gotovo svakoga u Crnoj Gori, zbog čega moramo imati balansirano i jasno pregovaranje“, zaključila je Kovačević.
Izvor: MINA
