Abiznis

PEJAKOVIĆ: Kamatne stope ove godine niže

pejakovic
Kamatna stopa na plasmane crnogorskih banaka u 2014.godine za očekivati je da bude niža nego prethodne godine. Ne kao posledica administrativnih mjera, ili smanjenja stope obavezne rezerve, ili opsega depozita za iste, već uslijed tržišnih kretanja. Prethodno je posledica smanjenja plasmana nekih banaka i značajnih troškova po osnovu kamata na depozite svih banaka, gdje bitna komponenta - stalno prisutna, je i napor smanjenja operativnih troškova, kao i doslijednost u praksi ne vezivanja za velike niti u plasmanima niti u depozitima, što je aksiom u bankarstvu.

Piše: mr Bratislav PEJAKOVIĆ

PEJAKOVIĆ: Kamatne stope ove godine niže
Portal AnalitikaIzvor

 

Međutim, rizik plasmana koji prioritetno zavisi od kvaliteta sudionika na tržištu, ukazuje da smanjenja ne treba očekivati u nekom značajnom procentu. Ova kretanja su proces za koji treba vrijeme za usklađivanje plasmana sa cijenom novca. Primjedba može da se postavi kao, kada se povećava to ide preko noći, a kada treba smanjivati ipak treba vremena i koristiti komparativnu prednost jeftinijih izvora od konkurencije. Međutim to je tako, proceduralno i tržišno legitimno. Posledica ovih kretanja je pad depozita kod nekih, a rast depozita kod drugih banaka, u vidu transfera depozita ka većim kamatama na depozite, tako da sistemski poslovna struktura treba da osjeća boljitak kroz smanjenje kamata. As simple as that!!!

Problemi ekonomskih i monetarnih kretanja su kao i tumačenja taktike sportskih ekipa predmet komentara svih stanovnika, jer su kao takvi dio naših života. Možemo u medijima pročitati i čuti o porezima, kamatnim stopama, inostranim i domaćim dugovima, stanju tekućeg računa, problemima industrije metala, ispravnosti namirnica i mnogim drugim stvarima. Suprostavljaju se mišljenja za i protiv, daju se prijedlozi koji bi trebali da utiču na ekonomska zbivanja, a time i na naš život. Preplavljeni smo sa informacijama, interpretacijama, argumentima i savjetima, ne samo u medijima već i u mikro atmosferama firmi, banaka i ministarstava.

Potrebna ekonomska analiza: Da bi formirali kvalitetno mišljenje o tekućim ekonomskim problemima uz poštovanje društveno ekonomskih okolnosti, neophodna je kvalitetna ekonomska analiza. Ekonomija kao nauka ne daje univerzalna objašnjenja i rješenja koja se sama od sebe samo prilijepe. Umjesto toga, pruža oruđe i metode za analizu ekonomskih problema, jer svaka privreda ima svoje specifičnost strukturalnu i limitiranu raspoloživostima resursa. Glavni resurs su obrazovani ljudi koji u skladu sa specijalnostima i mjerljivim rezultatima su prepoznati i stimulisani da identifikuju stanje i preporuče optimalno rješenje. Ključne riječi su inicijativa i odgovornost, ali značenje tih riječi se poništava ako su ingerencije u rukama pogrešnih ljudi, bez adekvatnog znanja, prakse, rezultata, kao takvih upitnog ličnog integriteta, a time su im i prioriteti, u principu, sa aspekta privredne, ili društvene odgovornosti, pogrešno postavljeni. Ne može se biti menadžer niti uspješan vlasnik ukoliko ne umijete da napravite kvalitetnu selekciju informacija, a umjetnost je upravljanja u upošljavanju ljudi na pozicije gdje mogu pružiti najviše.

Teorija i praksa: Poznat je slučaj iz Srbije gdje vrhunski monetarni teoretičar i profesor na fakultetu nije pokazao očekivane rezultate u Narodnoj banci, jer nije očekivao niti mogao da isprati dinamiku procesa operativnih koji su tražili brzu reakciju i pravovremena rješenja. Kvalitet i brzina rješavanja je osnov napretka, a u takvim procesima troškovi (na razumnom nivou i bez bitnijih odstupanja od standarda) za korisnika finansijske usluge nisu prioritet, pogotovo kada traže kredit. (Autor ima iskustvo rada na važnim pozicijama CBCG, Svjetskoj banci – CG i komercijalnim bankama)

Portal Analitika