Društvo

Romi najviše diskriminisani u zapošljavanju i stanovanju

19romi
U
Crnoj Gori, da je položaj Roma loš i veoma loš, smatra 68 odsto ispitanika te nacionalne pripadnosti, dok 71 odsto anketiranih pripadnika drugih naroda dijeli isto mišljenje, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije Građanska alijansa (GA).

Romi najviše diskriminisani u zapošljavanju i stanovanju
Portal AnalitikaIzvor

GA je realizovala terensko Istraživanje o Dekadi i položaju Roma i Egipćana u Crnoj Gori, koje je pokazalo da su Romi i Egipćani najviše diskriminisani u oblasti zapošljavanja i stanovanja, zatim u oblasti obrazovanju a najmanje u zdravstvu.

Istraživanje je sprovedeno od 1. do 20. decembra prošle godine u Podgorici, Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Herceg Novom, Kotoru, Tivtu i Ulcinju. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje stavova Roma i drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, po pitanju položaja Roma i njihov stepen informisanosti o mjerama koje vlasti preduzimaju da se oni integrišu.

Prvi uzorak, koji je brojao 533 osobe, obuhvatio je Rome i Egipćane, dok je drugi uzorak od 507 građana, obuhvatio građane drugih nacionalnost pripadnosti u Crnoj Gori.

“Ocjene i stavovi koje su iznijeli ispitanici iz oba uzorka na sva pitanja iz upitnika su približni. Dobijeni odgovori pokazuju da ispitanici iz oba uzorka smatraju da su Romi generalno ugroženi kao i da vlasti ne preduzimaju neophodne mjere u cilju integracije Roma i Egipćana u društvo”, saopšteno je iz Građanske alijanse.

Na pitanje da ocijene položaj Roma i Egipćana, ispitanici iz oba uzorka generalno su saglasni po tom pitanju, pa su Romi, njih 37 odsto kazali da je njihov položaj loš, a veoma loš 31,7 odsto ispitanika.

Na isto pitanje, 36,6 odsto ispitanika pripadnika drugih nacionalnosti kazali su da je položaj Roma loš, a njih 34,7 odsto da je veoma loš.

“Interesantno je to da je najveća razlika mišljenja u odgovorima da je položaj Roma i Egipćana dobar. Tu je razlika veća od 50 odsto, jer da je njihov položaj dobar smatra 10,9 odsto Roma, dok svega 4,6 odsto ostalih građana smatraju da je položaj Roma upravo takav”, navodi se u istraživanju.

Čak 58,9 odsto ispitanika iz uzorka Romi kazali su da nijesu čuli da se u Crnoj Gori sprovodi Dekada inkluzije Roma, dok njih 20,6 odsto nijesu bili sigurni ili nijesu znali da odgovore na to pitanje.

“Podatak da ukupno 79,5 odsto njih nijesu upoznati sa sprovođenjem Dekade inkluzije Roma zabrinjava, imajući u vidu da se mjere koje vlasti sprovode Dekadom odnose na same Rome i skoro polovina ispitanika, njih 49,1 odsto, iz uzorka Ostali nijesu upoznati da sa tim”, navodi se u istraživanju GA.

Taj broj, kako su pojasnili, značajno je veći ukoliko se uzme u obzir i da njih 23,2 odsto nijesu sigurni i ne znaju.

Na pitanje o tome da li znaju za neku mjeru koju država sprovodi u cilju suzbijanja diskriminacije Roma i Egipćana, ispitanici iz oba uzorka najviše su upoznati sa mjerama koje vlasti sprovode u oblasti uključivanja u obrazovni sistem.

Ispitanici iz uzorka Ostali su nešto više upoznati od Roma i Egipćana, na koje se mjere i odnose, a sa druge strane, ispitanici su vrlo malo upoznati sa mjerama koje se sprovode u oblasti zapošljavanja, izgradnje stanova i pružanja adekvatne medicinske zaštite.

“Na pitanje da li su upoznati sa vladinim inicijativama i mjerama za povećanje broja učenika u školama, od ukupnog broja onih koji su potvrdno odgovorili, svega 12,6 odsto Roma znali su da navedu neku inicijativu i mjeru za povećanje broja učenika u školama”, pokazalo je istraživanje.

Upitani da li su vlasti preduzimale neke mjere u cilju rješavanja problema diskriminacije u pristupu obrazovanju i diskriminatornog tretmana romskih učenika u školi, skoro je jednak broj onih u oba uzorka, koji sa sigurnošću znaju i ne znaju da su vlasti preduzimale neke mjere u tom smjeru.

Ipak, najviše je onih koji nijesu sigurni i ne znaju da odgovore na to pitanje, i to polovina ispitanih.

Ispitanici uglavnom ne znaju i nijesu sigurni da li državne institucije ispunjavaju mjere koje su predviđene Dekadom, ali i u većem procentu smatraju da se sve mjere ne ispunjavaju.

"Najveći broj ispitanika, iz oba uzorka, smatra da država ne opredjeljuje dovoljno sredstava za implementaciju mjera predviđenih Dekadom, svega 10,9 odsto, odnosno deset odsto, smatraju da država to čini”, navodi se u rezultatima istraživanja.

Građani drugih nacionalnosti smatraju u značajno manjem procentu da država čini dovoljno (15,5 odsto) da poveća nivo razumijevanja javnosti po pitanju integracije Roma i Egipćana u društvo, dok 57,4 odsto smatra da ne čini dovoljno.

Percepcija Roma i Egipćana nešto je drugačija, pa tri trećine ispitanika smatra da država čini dovoljno da se razumijevanje javnosti po ovom pitanju poveća.

“Izrazito mali procenat ispitanika smatra da su sadržaji o istoriji, kulturi i tradiciji Roma i Egipćana uvedeni u udžbenicima. Uvođenje ovakvih sadržaja u planove i programe i udžbenike svakako će doprinijeti većem stepenu razumijevanja integracije Roma i Egipćana i naravno nižem stepenu njihove diskriminacije”, smatraju u GA.

Istraživanje je pokazalo da su Romi i Egipćani najviše su diskriminisani u oblasti zapošljavanja i stanovanja, zatim u oblasti obrazovanju a najmanje u oblasti zdravstva.

Interesantno je i to da su ispitanici drugih nacionalnosti, u odnosu na ispitanike Rome i Egipćane, dali veće ocjene u svim oblastima, osim u zapošljavanju.

Na pitanje da li misle da Romi i Egipćani imaju jednake šasne za zapošljavanje kao i drugi građani, odgovor ispitanika iz uzorka Romi da šanse ne postoje je 83,7 odsto, a iz uzorka Ostali je 73,1 odsto.

“To nam jasno pokazuje da ispitanici smatraju u značajnoj mjeri da postoji izvjestan stepen diskriminacije prilikom zapošljavanja pripadnika Roma i Egipćana. Ispitanici, pored zapošljavanja, smatraju da su Romi i Egipćani u veoma nepovoljnom položaju i po pitanju uslova stanovanj”, pokazalo je istraživanje.

Pripadnici romske populacije, 66,6 odsto njih, smatraju da imaju jednaku zdravstvenu zaštitu, ali njih 31,9 odsto ipak misli da su uslovi nejednaki.

Ispitanici iz uzorka Ostali, čak 39,5 odsto njih, smatra da uslovi nijesu jednaki.

U istraživanju je bila ostavljena i mogućnost da Romi i Egipćani podijele neka konkretna iskustva i probleme, a oni su se kretali od loših materijalnih uslova za život do barijera koje su, ako ne direktna, sigurno indirektna diskriminacija.

"Iskustva koja smo dobili svjedoče o tome da pojedini Romi i Egipćani rade u komunalnom preduzeću šest, sedam ili osam godina a da još uvijek nijesu dobili radni staž i osiguranje kao i da pripadnici ove zajednice koji su osobe sa invaliditetom nemaju adekvatne uslove za život”, saopšteno je iz GA.

Romi su ukazali i da nemaju državljanstvo, izvod iz matične knjige rođenih,osiguranje, pravo na materijalno obezbjeđenje porodice, a govorili su i o problema kakvi su neadekvatni stambeni uslovi ili eadekvatna zdravstvena zaštita teško bolesnih osoba.

“Ispitanike smo pitali da li smatraju da integracija Roma i Egipćana predstavlja prednost za cijelo društvo. Na ovo pitanje dobili smo vrlo ohrabrujuće odgovore. Naime, pozitivan odgovor na ovo pitanje dobili smo u značajnoj mjeri od svih ispitanika, ali je posebno važno da 65,9 odsto ispitanika drugih nacionalnosti smatraju da integracija Roma i Egipćana predstavlja prednost za cijelo društvo”, naveli su iz GA.

Istraživanje predstavlja dio projekta Monitoring civilnog društva implementacije Nacionalne strategije integracije Roma i Akcionog plana Dekade, koji sprovodi GA u partnerstvu sa Forumom MNE, Centrom za romske inicijative, NVO RUŽA i Udruženjem Egipćana uz podršku Fondacije za otvoreno društvo.

(MINA)

Portal Analitika