Društvo

Saniranje crnih ekoloških tačaka počeće ove godine

1501ivanaok
P
rojekat ,,Upravljanje industrijskim otpadom i čišćenje“ u okviru kojeg će biti sanirane četiri ekološke crne tačke, Kombinat aluminijuma, Termoelektrana Pljevlja, Brodogradilište Bijela i jalovište Gradac, počeće da se sprovodi ove godine - najavila je za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu i klimatske promjene Ivana Vojinović.

Saniranje crnih ekoloških tačaka počeće ove godine
Portal AnalitikaIzvor

Ona kaže da su kompleksni operativni pregovori završeni, a da će novac, vrlo brzo, biti na raspolaganju.

- Ostalo je još nekoliko tehničkih detalja koje je Svjetska banka tražila da ispunimo, da bi ugovor o zajmu bio spreman za potpisivanje. Od dana potpisivanja, ugovor postaje efektivan u roku od maksimalno 90 dana. Po okončanju tenderske procedure za izbor kompanija koje će sanirati lokacije, a koja je definisana prema pravilima i kriterijumima Svjetske banke, započeće faza praktične realizacije projekta - kaže Vojinović.

Koliki je iznos kredita, koji je način otplate?

VOJINOVIĆ: Ukupan iznos kredita je 50 miliona eura i on bi trebalo da pokrije aktivnosti sanacije četiri crne ekološke tačke, kao i rješavanje pitanja tretmana opasnog otpada na nacionalnom nivou. Važno je naglasiti da će postojati obaveza otplate samo iznosa kredita koji bude povučen i efektivno potrošen. Dakle, 50 miliona eura je ukupno opredijeljen iznos, a konačna odluka o povlačenju djelova kredita biće zasnovana na principu racionalnog i efikasnog trošenja raspoloživih sredstava.

Rekli ste da su pregovori sa Svjetskom bankom bili kompleksni. Što je sve trebalo uraditi da kredit bude odobren?

VOJINOVIĆ: Ugovor o kreditnom aranžmanu za realizaciju pripremne faze projekta potpisale su u martu 2011. godine Vlada Crne Gore i Svjetska banka. Pripremna faza projekta je završena. Od tada su realizovane brojne aktivnosti. Prvenstveno, konsultanti SB su izradili detaljne studije za sve lokacije i za svaku od njih predložili alternativne sanacije. Takođe, urađene su studije procjene uticaja na životnu sredinu i društvo kontaminiranih lokacija. Sve studije bile su predmet javne rasprave i dostupne javnosti. Kao implementaciona jedinica projekta izabrana je Agencija za zaštitu životne sredine, a formiran je i Upravni odbor projekta kojeg pored predstavnika državnih organa čini i predstavnik nevladinih organizacija.

Na osnovu predloga Upravnog odbora projekta, Vlada je u januaru prošle godine, odlučila da podrži realizaciju projekta, konstatujući da je uspješno završena njegova pripremna faza. Pregovori sa SB su okončani u decembru prošle godine.

Koja će od četiri crne ekološke tačke biti prvo sanirana?

VOJINOVIĆ: Sigurno da je u našem interesu da se što prije započne sa sanacijom, tj. remedijacijom sve četiri crne ekološke tačke, jer je to u funkciji unapređenja kvaliteta života građana i opšteg stanja životne sredine, naročito u onim djelovima teritorije koji gravitiraju tim lokalitetima. Stoga, prioritete nije jednostavno izvršiti, jer na donošenje odluke utiču ekološki, socijalni i ekonomski aspekti istraživanih lokacija. Uz to, svaka lokacija ima različite probleme, stepen zagađenja i opasnosti po životnu sredinu, te zahtijeva i različiti tretman i postupak sanacije. Npr. u slučaju Gradca, iako je jalovište smješteno u prilično ruralnom području, postoji uticaj deponovanog materijala kroz podzemne vode i prašinu, što dovodi do koncentracija teških metala. Grit u Brodogradilištu Bijela je bezbjedno spakovan u tzv. džambo vreće u samom Brodogradilištu, ali se na indirektan način smatra izvorom zagađenja npr. morske faune. Vjerujem da će najavljeni tender za privatizaciju Brodogradilišta ubrzati proces rješavanja problema otpadnog grita i donijeti benefite ovom dijelu Bokokotorskog zaliva.

Kada je riječ o deponiji TE Pljevlja, površina basena deponovanog pepela je djelimično prekrivena vodom, čime se ograničavaju uticaji erozije vjetrom. Međutim, ono na šta posebno treba obratiti pažnju jeste dalje obezbjeđivanje konstrukcije brane pepelišta. Konačno, u slučaju KAP-a dva basena u kojima je deponovan crveni mulj izvor su opasnog otpada zbog povećane koncentracije njegove pH vrijednosti. Od 2009. zbog prestanka rada Glinice crveni mulj nije odlagan, pa su smanjeni i rizici po životnu sredinu, osim formiranja prašine iz suvog materijala sitne granulacije tokom sušnog perioda. Ono što je posebno važno za KAP jeste obezbjeđivanje područja za odlaganje čvrstog otpada kako bi se spriječilo dalje oslobađanje zagađujućih materija u podzemne vode.

Postoje li prepreke za realizaciju projekta?

VOJINOVIĆ: Kao što sam naglasila, ispunjenjem još nekoliko tehničnih detalja biće stvoreni svi uslovi za potpisivanje ugovora i početak realizacije projekta. To što je Svjestka banka sa Crnom Gorom okončala operativne pregovore ukazuje na njihov uspjeh, kao i činjenicu da su dogovoreni svi važni uslovi ugovora, kao i na ukazano povjerenje Svjetske banke da će Crna Gora ispuniti sve što je od nas traženo.

Koliko ukupno ima industrijskog otpada?

VOJINOVIĆ: Ukupna procijenjena količina opasnog otpada u jalovištu Gradac iznosi 3,9 miliona tona, u Brodogradilištu Bijela 60.000 tona grita, u TE Pljevlja oko osam miliona tona šljake i pepela, dok baseni crvenog mulja KAP-a deponuju 7,5 miliona tona ovog otpada, a na deponiji čvrstog otpada KAP-a je procijenjeno da se nalazi oko 5.500 – 6.500 tona čvrstog opasnog otpada.

Iskoristila bih ovu priliku da ukažem na to kako se zasigurno nameće potreba sprovođenja valjanih statističkih istraživanja u ovoj oblasti, naročito u cilju ispravne i adekvatne klasifikacije otpada. To nije ni malo jednostavak zadatak, jer opasni industrijski otpad nastaje kao rezultat aktivnosti raznih tehnoloških postupaka.

Prema jedinim raspoloživim zvaničnim podacima Monstata u 2011. u Crnoj Gori je generisano 6.576 tona opasnog industrijskog otpada.

Da li je konačna odluka da deponija za opasni otpad bude u blizini KAP-a?

VOJINOVIĆ: Bitno je objasniti da Vlada nije donijela odluku o lokaciji deponije za opasni otpad. KAP je samo jedna od lokacija koju su konsultanti Svjetske banke predložili za razmatranje. Pored ove, najprije je bilo predloženo još 10 potencijalnih lokacija. Nakon razmatranja Studija Svjetske banke, odlučeno je da se sprovede dodatna analiza mogućih rješenja u cilju trajnog rješavanja lokacije nacionalne deponije za opasni otpad. Pristup Vlade da se obave dodatne analize i konsultacije bio je u potpunosti prihvatljiv predstavnicima Svjetske banke. Stoga ćemo uz saradnju sa Svjetskom bankom ići u pravcu pronalaženja optimalnog rješenja tretmana opasnog otpada i o tome će javnost biti blagovremeno obaviještena, kao i uključena u proces javnih konsultacija.

pobjeda.me

Portal Analitika