Upitana koliko je sada, u vremenu globalizacije, integracija i raznih tranzicija i modernizacija, crnogorska porodica očuvala vjekovima građen identitet, Belada je rekla da tradicionalne vrijednosti bilo kojeg društva ne bi mogle da budu funkcionalne kada se, pod uticajem vremena u kojem postoje, ne bi mijenjale.
“Identitet crnogorske porodice je postojan, to se naročito vidi u odnosu na porodične vrijednosti koje postoje u drugim zemljama i normalno je da se te vrijednosti mijenjaju da bi se adaptirale današnjem vremenu”, rekla je ona agenciji MINA.
Prema riječima Belade, čini se da u poslednje vrijeme postoji prevelik pritisak da se porodične vrijednosti načelno promijene i učine drugačijim, bez suštinskih promjena koje prate takve procese i to, kako je ocijenila, dovodi do mnogih problema koji se manifestuju na različite načine.
“Sigurno je da savremeno društvo donosi nove porodične konfiguracije i da je sada ideja o porodici mnogo šira u odnosu na raniju – otac, majka i dvoje djece – ali sve te novine ne treba prihvatati samo radi “trenda” već ih suštinski adaptirati našim uslovima življenja, kontekstu i vrijednostima koje postoje u svakoj konkretnoj porodici”, rekla je ona.
Upitana koje osobine tradicionalne crnogorske porodice su se već zagubile u ovom “modernom” vremenu, Belada je ukazala da je najčešći slučaj u praksi, kao i česta pojava, generalno poslednjih godina – popustljivo roditeljstvo, odnosno nepostojanje granica između roditeljskog subsistema i subsistema djece.
To, kako smatra, dovodi do situacija da djeca vladaju u kući.
“U “trendu” je i vaspitni stil koji podrazumijeva da su roditelji i djeca prijatelji koji se zajedno dogovaraju oko pravila, a sve to djeci često stvara probleme jer nemaju strukturu koja ima omogućava zdrav razvoj. Čini se da u tom dijelu postoji velika razlika u odnosu na prošlost”, navela je ona.
Belada je kazala da mjerilo harmonije u porodici ne mora da bude postojanje otvorenog razgovara o tabu temama, kao ni to da li mladi ranije odlaze od kuće, ili da li ih porodica više osamostaljuje.
“Svaka porodica ima granice, koje su postavljene preme spolja, kao i među njenim članovima. Na koji način će prorodica prihvatiti novine – promjene koje su prisutne zavisi od fleksibilnosti porodice, njene otvorenosti, adaptibilnosti njenih članova, kao i kohezije – zajedništva i načina na koji porodica rješava problem”, pojasnila je ona.
Prema riječima Belade, na našem podneblju većina ljudi stručnu pomoć traži tek kada iscrpe sve druge načine rješavanja problema i opet ne budu zadovoljni uspjehom koji su postigli, kada im problem i dalje u značajnoj mjeri ometa životno funkcionisanje.
Kako je rekla, ima i onih koji odmah preuzimaju inicijativu i traže stručnu pomoć, a to je najčešće ako u prošlosti u porodici već imaju iskustvo takvog načina rješavanja problema.
“Problemi zbog kojih se porodice javljaju su vrlo raznovrsni, zavisno od životnog ciklusa u kojem se porodica nalazi i zbog toga je važno sa istim poštovanjem, odgovornošću i profesionalizmom prići svakom problemu, jer je za svakog klijenta njegov problem najveći i najvažniji”, dodala je ona.
Belada je upozorila da su narušeni porodični odnosi sami po sebi opasnost za sve članove porodice, jer stvaraju nezadovoljstvo u kojem se svakodnevno živi i koje vremenom postaje sve veće.
“Najosjetljiviji član porodice vjerovatno će odreagovati razvijanjem simptoma – pojavom bolesti ili ponašanja koje će skrenuti pažnju porodice sa stvarnog problema na tegobe koje taj član ima. Na taj način, kroz simptom se porodica ponovo okuplja, vraća joj se određeni stepen ravnoteže”, kazala je ona.
Belada je navela da narušeni porodični odnosi nose i opasnost od rasturanja porodice, napuštanja određenih članova koje ne žele više da budu dio takvog življenja, a imaju dovoljno snage da se distanciraju.
“Zatim je moguće da se desi i da se “utjeha” potraži u nefunkcionalnim ponašanjima i aktivnostima u kojima određeni član pronalazi način da se izbori sa tenzijom. Opasnosti je mnogo ali je sigurno da postoji isto toliko i načina da se porodica uspješno izbori sa problemom”, kazala je ona.
Prema njenim riječima, da bi se familijarni odnosi održavali potrebna je volja svih osoba koje taj odnos grade, dosta ulaganja i strpljenja da se taj odnos razvija.
“Poslednjih godina sve češće vidimo porodice koje se okupljaju samo tokom praznika, proslava ili važnih porodičnih događaja. Stoga je potrebno takve prilike iskoristiti da se što više ojača porodična vezanost. Porodična toplina, praznični rituali, pokloni čine da se svi dobro osjećaju”, rekla je Belada.
Ona je kazala da je generalni savjet da svi da obrate pažnju na ljude oko sebe i njihove potrebe, da im poklone zagrljaj, zahvalnost, lijepu riječ i osmijeh.
Belada je navela da su ogromne promjene koje mogu da učine tako malo pažnje.
“Porodični odnosi su posebni zbog toga što više nego bilo koji drugi omogućavaju da se iz tih odnosa crpi snaga, čak i kada članovi porodice nijesu blizu, utjeha, kada nema nikog da vas zagrli i nada da se sve može riješiti prosto zbog toga što postoje ljudi, članovi porodice, koji iskreno misle na vas i pružaju veliku ljubav”, ukazala je ona.
(MINA)
