Heraldičar Aleksandar Samardžić smatra da je najnoviji zahtjev Bošnjačke stranke da se u državne simbole Crne Gore inkorporiraju islamski simboli – nerealan, prvenstveno zato što krstovi u crnogorskom državnom grbu, kako tvrdi sagovornik Portala Analitika, nisu, u konkretnom slučaju, religijski simbol, već predstavljaju sastavni dio krune, šara i skiptra, kao simbola državne moći i suvereniteta, tako da ne može biti riječi ni o kakvom paralelizmu.
S druge strane, poznati heraldičar zahtjev smatra nepreciznim, jer od Bošnjačke stranke nema konkretnog prijedloga na koji islamski simbol se misli, a islam, dodaje Samardžić, ne poznaje pravu heraldičku tradiciju.
Samardžić smatra da je posebno problematično to što predstavnici Bošnjačke stranke smatraju da treba prvo mijenjati Zakon o državnim simbolima, a da se tek onda čuje i stručna riječ heraldičara. „Ono što pogrešno i što laički predlože političari, nikakvo stručno mišljenje poslije ne može ispraviti. Tako vam je i sa sadašnjim Zakonom, koji govori o dvoglavom orlu na crvenoj podlozi, a u heraldici ne postoji pojam podloge, već samo štita. Podloga u heraldici ne znači ništa, to bi podrazumijevalo da grb možete staviti na ovo crveno platno od stolice. Ono što je na štitu, a ne na podlozi, to je grb“, objašnjava Samardžić.
Na kraju, udovoljavanje Bošnjačkoj stranci bi, smatra on, otvorilo i pitanje inkorporiranja nacionalnih i vjerskih simbola ostalih manjina u Crnoj Gori, što bi stvar sa državnim simbolima dovelo do apsurda.
“Zato, zahtjev Bošnjačke stranke da se u državne simbole Crne Gore uvedu islamski simboli smatram čisto političkim, u funkciji predstojećih lokalnih izbora”, izričit je Samardžić.
Promjena stava ili...: Potpredsjednik crnogorskog parlamenta i funkcioner Bošnjačke stranke (BS) Suljo Mustafić nedavno je kazao da mu ne smetaju hrišćanska obilježja na državnim crnogorskim simbolima, ali da smatra da „u znamenjima građanske države trebaju svi imati svoju prepoznatljivost“: „I pripadnici islama su ovdje autohtoni stanovnici, vijekovima su gradili Crnu Goru, oni su dio njene društvene stvarnosti i tražimo da se to iskaže i kroz simbole naše države,“ kazao je Mustafić.
Time je zapravo, promijenjen nekadašnji stav ove stranke da iz državnih simbola Crne Gore, „treba skinuti vjerska obilježja“, što se odnosilo na male krstove koji se nalaze na šaru, na kruni i na skiptru.
Predsjednik stranke, Rafet Husović, ranije je rekao da monarhistička, jednovjerska obilježja na crnogorskom grbu nijesu primjerena građanskom i multivjerskom karakteru Crne Gore i da ih treba mijenjati, navodeći da državni simboli treba da budu „prihvatljivi za sve“.
Samardžić smatra da je promjena stava Bošnjačke stranke rezultat političko-stranačke pragmatičnosti.
„Ovdje imamo još jedan problem – koji islamski simbol treba inkorporirati i gdje? Ko je taj ko će da kaže – to je taj simbol! Na ovih nekoliko turskih zastava u Muzeju kralja Nikole ima različitih simbola. A onda, pitanje je - što ćemo sa ostalim nacionalnim manjinama, i njihovim nacionalnim i vjerskim simbolima? Što će nam onda Zakon o simbolima nacionalnih manjina? Zašto davati primat samo Bošnjacima? Uostalom, već smo čuli da je nacionalni Savjet Muslimana protiv ovog prijedloga“, naglašava Samardžić.
Nastavak udara na državne simbole: Ne treba posebno podsjećati da je prije oko godinu i po dana bio aktuelan zahtjev prosrpskih opozicionih stranaka koje su, kao uslov glasanja za izmjenu Ustava – tražile da se uvede i takozvana narodna zastava - trobojka, pozivajući se na nasljeđe crnogorskog kralja Nikole Petrovića koji je uveo i trobojku u državne institucije krajem prošlog vijeka.
Zahtjev Bošnjačke stranke tako se nastavlja na priču o „udarima“ na aktuelne crnogorske državne simbole, uključujući i zahtjeve za skraćenje himne za dvije posljednje strofe.
Međutim, vraćajući se na zahtjev Bošnjačke stranke, Samardžić je izričit u tvrdnji da tri krsta koja su inkorporirana u državni grb Crne Gore ne predstavljaju vjersko obilježje, već da su sastavni dio šara, krune i skiptra. Tim prije, veli sagovornik Portala Analitika, što je riječ o takozvanom Danilovom krstu, simbolu poznatom u Crnoj Gori još od vremena vladike Vasilija, a koji je, nakon što ga je knjaz Danilo odabrao kao motiv za veoma poznati orden za vojne zasluge, koji se dodjeljivao i u vrijeme knjaza i kralja Nikole, odomaćen u narodu kao Danilov krst.
„Mislim da niko od predstavnika Bošnjačke stranke nije pogledao koji krst stoji na crnogorskom grbu. Taj je krst kod nas najpoznatiji kao Danilov krst. Još od vladike Vasilija taj je motiv na crnogorskoj vojnoj zastavi. Ali, to što je poznat od vremena vladike Vasilija, ne znači da nije postojao na ovim prostorima i ranije, niti znači da je stavljen na vojnu zastavu kao religijski simbol, iako je vladika bio, naravno, i vjerski poglavar, jer je riječ o vremenu jedinstvene vjerske i svjetovne vlasti“, kaže Samardžić, precizirajući da se takozvani Danilov krst veoma razlikuje od pravih religijskih krstova.
Danilov ili „crnogorski krst“: „Od vremena vladike Vasilija imate dugi period kada su sve borbe vođene pod tim krstom, istina, u različitim veličinama, i to su u principu vojne zastave, nebitno da li su četne ili bataljonske i tako dalje. Vojna zastava nije imala dvoglavog orla. To su takozvani krstaši. Krstaš je zastava pod kojom su se borili svi. Crna Gora obiluje simbolima, uostalom, jedan od njih je i zlatna šestokraka zvijezda“, objašnjava sagovornik Portala Analitika i nastavlja:
„Krst kao simbol veoma je star, stariji od hrišćanstva. Ozloglašeni kukasti krst star je oko pet hiljada godina, a drugo je pitanje što je zloupotrijebljen u doba nacizma od strane nacista. Uostalom, i kineska tradicija i civilizacija puna je krstova nevjerovatnih oblika. U heraldičkoj literaturi opisano je preko sto vrsta krstova. Ja sam, vjerovali ili ne, ovaj takozvani Danilov krst, našao u literaturi upravo pod nazivom 'crnogorski krst'! Danilov krst razlikuje se od vjerskih krstova. To nije obični dvokraki krst. Taj krst nije ni, kao što se često smatra, malteški, jer je on ravnih strana, dok Danilov krst ima zaobljene strane, kao u vitezova templara. Istovjetan. Moj je stav da on u Crnoj Gori i postoji iz vremena krstaških ratova. Jer, ovuda su prolazile mnoge vojske. Postoje krstovi vitezova templara, templarski krst, krst vitezova bankara i krst vitezova vojnika. Smatram da vitezovi templari, iako se tvrdi da su oni potpuno uništeni, na Balkanu nikada nisu potpuno nestali.“
Sami religijski krstovi, dodaje Samardžić, imaju jednostavan oblik, iako su vremenom dobijali razne dodatke, vezane i za istočnu ili zapadnu crkvu. Jeste nesumnjivo, pak, da je popularnost krsta kao simbola značajno povećana sa hrišćanstvom, naglašava sagovornik Portala Analitika.
„Ponoviču još jednom - naslanjajući se na ranije tvrdnje Bošnjačke stranke, da je na crnogorskom grbu krst religijski, a kruna monarhistički simbol - obje su tvrdnje netačne! Mnoge države koje uopšte nisu monarhije imaju u svom državnom grbu krunu. I šar, i skiptar i kruna imaju svoju heraldičku simboliku koja nema veze sa državnim uređenjem zemlje za čije su simbole izabrani. To su simboli suvereniteta, državnosti, zemaljske moći. Po vrsti krune znate odmah da li je to grb države, provincije, grada, ili je riječ o plemićkoj porodici. Razlikuju se knjaževska, kraljevska i carska kruna. Kod nas se odmah vidi, po kraljevskoj kruni, da ona predstavlja najviši stepen državnog dostojanstva. I ponavljam, krst na šaru, na skiptaru i na kruni je njihov jedinstveni i neodvojivi dio. Ne možete maći krst, a ostaviti šar, skiptar ili krunu.“
Burni istorijat crnogorskih državnih simbola: Istorijat crnogorskih državnih simbola, uključujući grb i zastavu, je veoma buran. Krajem 19. vijeka, u samo godinu dana, tri puta je mijenjana crnogorska pomorska zastava. Ali je činjenica, naglašava Samardžić, da nikada među tim simbolima, sa dvoglavim orlom kao najstarijim, i lavom, kao mnogo mlađim simbolom, nije bilo nikakvih islamskih naznaka.
Lav je, kaže Samardžić, inkorpiriran u crnogorski grb relativno kasno, u vrijeme ujedinjenja Crne Gore i Boke. On precizira da nije riječ, kako se takođe često misli, o venecijanskom lavu, kao simbolu Mletačke republike.
“Simbol venecijanske republike bio je krilati lav, dok lav u crnogorskom grbu nema krila. Lav je u heraldici takođe veoma raširen simbol, ali se razlikuje u načinu na koji je predstavljen, sa krilima, ili bez, po položaju i po boji. Sa druge strane, dvoglavi orao u Crnoj Gori potiče još od doba Crnojevića, s kraja XV vijeka. To je veoma 'stabilan' simbol u crnogorskim državnim obilježjima, koji je imao i svoj razvoj“, objašnjava sagovornik Portala Analitika.
Vraćajući se na zahtjev Bošnjačke stranke, Samardžić dodaje da mu “smeta” što je zahtjev izrečen od potpredsjednika Skupštine Crne Gore, ali i da mu je čudno da nije bolje preciziran.
“Svakako mi smeta što zahtjev dolazi ne samo od funkcionera jedne stranke, već od potpredsjednika Skupštine Crne Gore. Čudno je, naravno, da se još niko nije izjasnio na koji islamski simbol se misli. Zvijezda i polumjesec? To je, naravno, jedinstveni simbol. Ali, ne možete tek tako staviti polumjesec i zvijezdu, recimo, na šar. Pored toga, u islamu ne postoji nešto što je pravi vjerski simbol. Postoji takozvana 'tugra', koja je kaligrafski simbol sa citatima iz Kurana“, kaže Samardžić, koji ne spori da imamo problema sa državnim simbolima, ali smatra da ti problemi - nisu “gorući“.
„Ne, nisu gorući. Ali, ako se stvarima bave ljudi koji se ne razumiju u tematiku, to kasnije samo stvara dodatne probleme. Crna Gora nema neku kancelariju koja bi se bavila tim pitanjima. Imamo jednu osobu zaduženu u Ministarstvu kulture za primjenu zakona. Ali, heraldika je mnogo više od primjene jednog zakona. Na kraju, zaključujem da sa crnogorskim državnim simbolima nije sve jasno i do kraja definisano, da ćemo morati neke stvari da sređujemo, ali bi dobro bilo da barem u toj oblasti prepustimo prvo riječ stručnjacima, a ne političkom, partijskom i politikantskom tumačenju“, izričit je Samardžić. .
Gordana BOROVIĆ
