Konzervator i restaurator u JU Muzeji i galerije Podgorice Magdalena Radunović kaže da je namjera grada da se bedemi na Ribnici, koji su kulturno dobro, u narednom periodu restauriraju, što je moguće uraditi jer postoji dovoljno elemenata. Takođe, planira se i konzervacija i restauracija citadele, odnosno cijelog prostora koji se nalazi uz kuću Đonovića, Podgoričanima poznatu kao nekadašnji Klub književnika.
„Opština je svojevremeno otkupila kuću od porodice Đonović i nju je godinama koristilo Udruženja književnika. Danas je kuća zapuštena i Glavni grad namjerava da valorizuje ovaj izuzetno atraktivan prostor. Stoga se vrše arheološka i konzervatorska istraživanja, kako bi se napravio projekat reistauracije i dao predlog namjene ovog živopisnog prostora smještenog iznad sastavaka Ribnice i Morače. Sve je potrebno uraditi u sladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, jer je cijeli ovaj prostor u krugu od trista metara od samih bedema zaštićen kao kulturno dobro. Svaki zahvat na ovom mjestu radi se uz saglasnost Uprave za zaštitu kulturnih dobara“, naglašava Radunović.
Arheolog Predrag Lutovac napominje da je kuća Đonovića godinama zapuštena i po detaljnom urbanističkom projektu predviđeno je njeno renoviranje. Glavni grad obezbijedio je novac da se izvrše istraživanja na parcelama 144 i 145, odnosno u dvorištu kuće, smještene uz same bedeme, kako bi se sagledali slojevi. Kuća je rađena poslije Drugog svjetskog rata, ne posjeduje neke posebno vrijedne arhitekstonske elemente, a moglo bi se reći i da narušava ambijent citadele. Što će sa njom biti odlučiće Glavni grad, ali za arheologe je važno da se ovaj prostor istraži- naglašava Lutovac.
Sagovornik Portala Analitika ističe da su, iako je kampanja tek počela, naišli na značajne nalaze.
„Otkriven je stari zid iznad Morače, a od njega do glavnog bedema citadele postojala je neka vrsta šanca, ili reduta, jer se na južnoj strani nalazio most na Ribnici i pomoćni ulaz u sami nekadašnji utvrđeni grad. Mislim da bi mogli predložiti gradu da se kuća ukloni i da se uradi rekonstrukcija nekadašnje citadele na trasi koja je uništena izgradnjom same kuće. Sada smo u prilici da na osnovu istraživanja predložimo kako bedeme obnoviti, a imamo i fotografije iz 1860. godine koje nam takođe mogu koristiti“, objašnjava Lutovac.
Jedina istraživanja na Ribnici radio je šezdesetih godina dr Pavle Mijović, ali on je istraživao unutrašnjost citadele, a nije se bavio bedemima.
„Mi smo već otkrili fragmente venecijanske keramike, koji pripadaju 16. i 17. vijeku, pronašli smo nešto fragmenata i keramike iz turskog perioda, ali sve su to, nažalost, mali komadići. Sa sigurnošću možemo da kažemo da ovo što sada iskopavamo na donjem dvorištu kuće je nasuti sloj. Prilikom izgradnje kuće ne samo da je prekriven spoljašnji bedem, već je zemlja koja je skidana bacana dolje i tu nemamo realne hronološke kulturne slojeve, nego samo nasuti sloj. Mislim da istraživanja u samoj citadeli mogu dati važne rezultate o životu utvrđenja na Ribnici, dok su u dvorištu kuće u kojoj je bio Klub književnika, kulturni slojevi poremećeni“, kaže Lutovac.
On naglašava da bi tek sistematska istraživanja utvrđenja na Ribnici mogla dati više podataka o životu tvrđave. U ovoj fazi je važno definisati stare bedeme i dati predlog kako ih restaurirati, jer se na prvi pogled u dvorištu može primijetiti da bočni bedem ima dva lica, dvije faze gradnje, a možda i više, što govori da je u pitanju staro utvrđenje, kaže arheolog.
Lutovac ističe da bi ovaj prostor u budućnosti, kada se restauriraju bedemi, mogao postati kulturno središte Podgorice.
Malo je je gradova koji u samom centru imaju ovakvu tvrđavu, a uz to ona se uzdiže iznad rijeka Ribnice i Morače. Ovo rijetko lijepo mjesto samo treba na pravi način valorizovati,, kaže na kraju Lutovac.
