On je kazao da se, uopšteno govoreći, poštovanje ljudskih prava u Crnoj Gori poboljšalo.
“U 2013. zabilježeno je više pozitivnih primjera, kao što je organizovanje dvije Parade ponosa, u Budvi i u Podgorici. Projekat koji se finansira iz IPA fondova, pomogao je izgradnju Centra za rehabilitaciju i resocijalizaciju žena zavisnih od narkotika. Ovim je značajno smanjena diskriminacija između dva pola unutar određene ranjive grupe”, rekao je Drobnič agenciji Mina.
Pored toga, kako je kazao, ponovno uspostavljanje Savjeta za brigu o licima sa invaliditetom predstavlja pozitivan korak naprijed.
“Međutim, sa žaljenjem primjećujem da se stvarna situacija osoba sa invaliditetom na terenu nije naročito poboljšala. Tako, pristup zgradama, uključujući obrazovne i zdravstvene ustanove, i dalje predstavlja sporno pitanje”, naveo je Drobnič.
On je apelovao na vlasti da omoguće osobama sa invaliditetom potpuno ostvarenje svojih prava.
“Osim toga, izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom, moraće se ojačati mehanizmi praćenja i kažnjavanja svake potencijalne zloupotrebe fondova za profesionalnu rehabilitaciju osoba sa invaliditetom”, dodao je Drobnič.
Oni su, kako je rekao, u kontekstu pregovora o pridruživanju EU, pozdravio napredak postignut u vezi sa Zakonom o zabrani diskriminacije koji se u velikoj mjeri podudara sa standardima EU i predstavlja značajan korak naprijed.
“Sigurni smo da će vlasti načiniti posljednje potrebne korake prema potpunom usklađivanju ovog prava sa standardima EU”, saopštio je Drobnič.
On je podsjetio da je Crna Gora obilježila deset godina postojanja institucije Ombudsmana, navodeći da vjeruje da Ombudsman sve više postaje vjerodostojno i vidljivo tijelo za zaštitu ljudskih prava u crnogorskom društvu.
Drobnič očekuje da će proces izmjena i dopuna Zakona o Ombudsmanu, koji je u toku, doprinijeti proaktivnijem pristupu ove institucije prevenciji na nacionalnom nivou.
“Izmjene i dopune bi trebalo da doprinesu jačanju nezavisnosti Ombudsmana i omoguće ovom tijelu promovisanje ljudskih prava, antidiskriminacione politike i podsticanje svih državnih i nedržavnih aktere na stvaranje društva lišenog diskriminacije, netolerantnosti i nejednakosti”, rekao je on.
Kako je dodao, Ombudsman bi trebalo da ima značajnu ulogu kada su u pitanju zatvorski uslovi i da podrži aktivnosti koje se tiču sprečavanja bilo kojeg vida mučenja ili maltretiranja pritvorenika.
Prema riječima Drobniča, sloboda medija predstavlja još jedan značajan segment ljudskih prava.
“Mediji takođe predstavljaju ključni dio društva koji pomaže da se rasvijetle pojedinačni slučajevi kršenja ljudskih prava. Stoga je važno da Crna Gora nastavi da razvija slobodu medija. Svako zastrašivanje ili napad na novinare tretiraće se krajnje negativno u okviru pregovora o pridruživanju EU”, kazao je on.
Kako je saopštio, svi stari i noviji slučajevi prijetnje i nasilja moraju se temeljno istražiti i krivično goniti. “Takođe, veoma je važno da mediji poštuju prava građana. Stoga, vidim prostor za poboljšanja u profesionalnim i etičkim standardima medija, prvenstveno kroz njihovu samoregulaciju”.
