On je kazao da su u Ministarstvu, u pojedinim segmentima zdravstvene zaštite prepoznali mogućnost manipulacije nad pacijentima, navodeći primjer odlaganja zakazanih operacija ili dijagnostičkih procedura, kao i upućivanje pacijenata na nezakonito „stimulisanje“ zdravstvenih radnika.
“Kroz transparentnost listi čekanja, osnivanjem mreže zdravstvenih ustanova stvorile su se mogućnost za dopunski rad ljekara, formiranjem Komisije za kontrolu kvaliteta i uvođenjem institucije zaštitnika prava pacijenata u svim zdravstvenim ustanovama, stvorili smo uslove za suzbijanje i eliminisanje korupcije, koja stvara lošu sliku zdravstvenog sistema u očima javnosti«, kazao je Radunović u intervjuu agenciji MINA.
Prema njegovim riječima, iako se posljednjih nekoliko godina mnogo govorilo o korupciji u crnogorskom zdravstvu, to je uglavnom, kako smatra, bio utisak stvoren u javnosti.
"Ovo ističem, jer se Ministarstvu zdravlja i pored naše iskazane namjere za potpunu otvorenost i saradnju za rasvjetljavanje ovog problema, javio zaista mali broj gradjana sa prijavljivanjem sumnje za postojanje koruptivnih radnji . Svi takvi slučajevi su proslijeđeni nadležnim organima”, precizirao je Radunović.
Govoreći o formiranju osam zdravstvenih centara, koji su definisani novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji će početkom godine biti u skupštinskoj proceduri, Radunović je kazao da je planirano da centri najprije budu osnovani u u Nikšiću,Pljevljima i na Cetinju.
“Realizacija ovog projekta zavisi od toga da li ćemo imati većinsku podršku u parlamentu za usvajanje Zakona o zdravstevnoj zaštiti. Tek nakon usvajanja Zakona kojim je predviđeno osnivanje osam zdravstvenih centara možemo govoriti o početku projekta”, naveo je on.
Radunović je rekao da će biti nastavljen transplantacioni program u Crnoj Gori, koji je, kako je ocijenio, našao utemeljenje i pozitivan eho u prethodnoj godini.
“Kao što znate urađeno je deset operacija sa živog davaoca, jedna sa osobe kojoj je konstatovana moždana smrt ovdje, a druga u Zagrebu, gdje su našoj mladoj sugrađanki, transplantirani bubreg i gušterača sa kadavera”, podsjetio je on.
Radunović je primjenu programa transplantacije ocijenio značajnim ne samo zbog samog akta transplantacije, savremene metode liječenja kojim građani mogu dobiti , nego i zbog, kako je naveo, uključivanja svih djelatnosti i edukaciji velikog broja zdravstvenih radnika koji participiraju u pripremi pacijenata za taj čin.
“To govori o podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite u svim granama medicine”, dodao je on.
Radunović je kazao da su Zakonom o doniranju organa u svrhu liječenja ispoštovane preporuke Evropske unije, najvodeći da je u proceduri je Zakon o uzimanju i doniranju ćelija i tkiva u svrhu liječenja, koji će biti usvojen, kako je najavio, početkom naredne godine.
“Ono što je jako važno, posle urađenih transplantacija i prve eksplantacije, treba raditi na prosvećivanju naših građana o tome koliko je važno darivati organe”, smatra on.
Transplantiranje organa je, kako je naveo Radunović, dugo bila tabu tema ne samo u Crnoj Gori nego i šire u ovom regionu, navodeći da je privikavanje i prihvatanje nečeg kao što je darivanje organa nakon moždane smrt proces.
“Kartce su poslužile za promociju transplantacionog programa. Do sada su 282 osobe potpisale karticu. Ne smatram da je to dovoljno, ali je svakako pokazalo da u Crnoj Gori postoji mnogo humanih ljudi koji su spremni da pomognu”, kazao je on.
Radunović smatra da se kroz kvalitetniju kampanju i odnos menadžera zdravstvenih ustanova, doktora i zdravstvenih radnika, više predanosti izabranih doktora u razgovorima sa svojim pacijentima moglo i više uraditi na tom polju.
“Smatram da je jako dobro ono što su uradile Španija i Hrvatska izmjenom zakona kojim se uvodi, takozvana, predpostavljena saglasnost, koja podrazumijeva da ukoliko pacijent za života izričito kod svog doktora nije dao izjavu da se protivi eventualnoj potrebi uzimanja organa, da je on faktički mogući davalac”, naveo je on.
Slijedeći njihov primjer, kako je dodao Radunović, Crna Gora bi mogla imati znatno veći broj donora, jer crnogorski građani, kako je naveo, prema svim istraživanjima su spremni da doniraju svoje organe u slučaju postojanja moždane smrti.
