Pomoćnik ministra poljoprivrede za ruralni razvoj Darko Konjević, najavio da će uskoro biti usvojen zakon o agro-kooperativama, kojim se stvaraju pretpostavke ua umrežavanje poljoprivrednika, odnosno povratak jedne vrste zadrugarstva koji je bio karakterističan za period poslije Drugog svjetskog rata.
-Udruživanjem će doći do smanjenja troškova, boljeg iskorišćenja kapaciteta, a samim tim i do veće konkurentnosti crnogorskih proizvođača, rekao je Konjević u intervjuu za Portal Analitika.
Ministarstvo poljoprivrede osim umrežavanja poljoprivrednika, planira da predstavi projekat kojom bi poljoprivrednici uklonili međe između svojih imanja, kako bi se povećala korisna obradiva površina.
Konjević je u prvom kvartalu imenovan za pomoćnika ministra poljoprivrede, a u ranijem periodu je bio poznat kao agilni direktor respektabilnog poslovnog udruženja
-Ono što možemo reći je da ćemo i ove godine, u saradnji sa opštinama, finansirati projekte izgradnje lokalne infrastrukture. Fokus će se prije svega staviti na probijanje lokalnih seoskih puteva, olakšavanje pristupa katunima stočarima, izradu vodopojilišta, uređivanje djelova korita
ANALITIKA: Na kojim osnovnim principima i smjernicama će se zasnivati strategija ruralnog razvoja, koju trenutno pripremate?
KONJEVIĆ: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je u procesu izrade dva strateška dokumenta za naredni sedmogodišnji period. To su Strategija razvoja poljoprivrede i ruralnog razvoja 2014. do 2020. i Program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore u okviru IPARD 2014. do 2020. godine.
Šta nam je cilj? Oba dokumenta treba s jedne strane da zadovolje potrebe procesa prilagođavanja crnogorske poljoprivrede zahtjevima Evropske unije, prije svega u dostizanju određenih standarda koje nam unija nameće. S druge strane cilj svih aktivnosti u Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja, pa samim tim i ovih dokumenata, je povećanje broja zaposlenih u poljoprivredi, povećanje investicija i pozitivan uticaj na spoljnotrgovinsku razmjenu Crne Gore.
Evropska unija je nakon nekoliko godina konsultacija nedavno usvojila svoju Zajedničku poljoprivrednu politiku za period 2014. do 2020. godine. To je ono čemu moramo da prilagođavamo svoju politiku i svoje aktivnosti kako bi ostvarili definisane ciljeve. U okviru programa ruralnog razvoja fokusiraćemo se na mjere koje će obezbijediti povećanje konkurentnosti crnogorskih poljoprivrednika kroz ulaganja u infrastrukturu, opremu, ali i ulaganja u sektor prerade kako bi se stvarala dodatna vrijednost.
Takođe, mjere koje se planiraju su vezane i za diversifikaciju ekonomske aktivnosti u ruralnim sredinama. Cilj nam je da pomognemo ljudima koji se bave poljoprivredom u ruralnim sredinama, a koji imaju mogućnosti da ostvaruju dodatan prihod tako što će proizvode koje stvaraju na svom imanju prodavati na tom istom imanju, kroz pružanje određenih usluga iz oblasti turizma i slično. Ono što Evropska unija traži i što ćemo takođe definisati je - program agro-ekoloških mjera, odnosno mjera zaštite životne sredine jer je održivost resursa veoma bitna.
ANALITIKA: Usvajanje programa je potreban, ali i ne dovoljan uslov da se koriste sredstva Evropske komisije, zar ne?
KONJEVIĆ: Tako je. IPARD program se radi u skladu sa smjernicama koje daje Evropska Komisija i mora biti odobren od strane Komisije, s obzirom da su to sredstva koja su obezbijeđena iz IPA fondova. Međutim, sem usvajanja IPARD programa postoje i drugi preduslovi za korišćenje sredstava koji se tiču procedura, broja angažovanih ljudi, uspostavljenih kontrola korišćenja sredstava itd. Zbog toga je ministarstvo u proteklih godinu dana uložilo dosta napora kako bi se procedure izradile, kako bi se ljudi primili i obučili i kako bi se dobila akreditacija da se sredstva iz fondova Evropske unije mogu koristiti za ruralni razvoj.
ANALITIKA: Da li u idućoj godini planirate projekte koji bi se fokusirali na ukrupnjivanje zemljišnih posjeda, odnosno umrežavanje poljoprivrednika, u skladu sa preporukama Evropske komisije?
KONJEVIĆ: Problem usitnjenih parcela i neiskorišćenosti poljoprivrednog zemljišta je nešto sa čime se suočavamo. Usitnjenost parcela uvećava troškove obrade istih, uz korišćenje savremene mehanizacije. Kako bi ovo pitanje počelo da se rješava, ministarstvo je u toku 2013. godine pokrenulo pitanje davanja u dugoročni zakup većih parcela poljoprivrednog zemljišta koje se ne koristi a koje je u državnom vlasništvu. Objavljen je javni tender za zakup poljoprivrednog zemljišta na tri lokacije. Tih lokacija u Crnoj Gori ima još i ministarstvo će u narednoj godini nastaviti sa ovom aktivnošću.
Takođe, ministarstvo je napravilo predlog zakona o agro-kooperativama koji će uskoro biti i usvojen. Cilj nam je da napravimo dobar zakonski osnov da se ljudi udružuju. Udruživanjem će doći do smanjenja troškova, boljeg iskorišćenja kapaciteta, a samim tim i do veće konkurentnosti crnogorskih proizvođača.
ANALITIKA: Da li se, kao preduslov ruralnog razvoja, mora na neki način zaustaviti masovna migracija stanovnistva iz sela u gradove?
KONJEVIĆ: Problem migracije i starenja aktivnog poljoprivrednog stanovništva je nešto sa čime se suočava veliki broj zemalja. U Crnoj Gori taj problem počinje da se pojavljuje već nakon Drugog svjetskog rata i perioda industrijalizacije i traje do danas. Da bi neko ostao da živi u ruralnom području mora da ima, pored ostalih stvari, i adekvatnu infrastrukturu. Ono što ministarstvo radi kroz svoje programe je da tu infrastrukturu u ruralnim područjima poboljša kroz investicije u izgradnju i nasipanje lokalnih puteva, vodovoda, pojilišta, bistijerni ali i kroz subvencije koje se daju za držanje stoke, korišćenje planinskih pašnjaka i slično. Svjesni smo da je za rješavanje ovog problema potrebno značajno angažovanje svih jer se i dalje poljoprivreda gleda kao socijalna kategorija, a ne kao mogućnost za ostvarivanje zarade.
ANALITIKA: Da li se iduće godine planiraju ulaganja u infrastrukturu na ruralnim područjima, u kom iznosu i iz kojih izvora?
KONJEVIĆ: Uzimajući u obzir potrebe ruralnog stanovništva koje se ogledaju prije svega u poboljšanju infrastrukture i pružanju podsticaja za obavljanje aktivnosti u ruralnim područjima, Ministarstvo poljoprivrede je u okviru Agrobudžeta dizajniralo mjere sa ciljem da se pomogne ruralnom stanovništvu.
U okviru mjera Agrobudžeta tokom prošle godine Ministarstvo je kontaktiralo sve opštine i zatražilo da se dostave predlozi projekata u oblasti seoske i ruralne infrastrukture koji bi se mogli dijelom finansirati od strane ministarstva. Ono što možemo reći je da ćemo i sledeće godine, u saradnji sa opštinama, finansirati projekte izgradnje lokalne infrastrukture. Fokus će se prije svega staviti na probijanje lokalnih seoskih puteva, olakšavanje pristupa katunima stočarima, izradu vodopojilišta, uređivanje djelova korita
ANALITIKA: Da li će se nastaviti sa projektom obezbjeđivanja solaranih panela za katune?
KONJEVIĆ: Da. Ono što će se nastaviti kao zajednički projekat sa Ministarstvom ekonomije, a za šta postoji velika zainteresovanost od strane poljoprivrednika, je obezbjeđivanje solarnih panela za katune. Time se omogućava lakši život ljudima koji sa svojom stokom izdižu na katune.
S obzirom na to da se usvajanje Agrobudžeta očekuje početkom 2014. godine, tada ćemo saopštiti detaljnije brojke o podršci za razvoj infrastrukture.
ANALITIKA: Da li ste zadovoljni izdvajanjima iz državnog budžeta za Ministarstvo poljoprivrede, a posebno za programe posvećene regionalnom razvoju? Na koliko novca mozete računati iz IPA fondova?
KONJEVIĆ: Naravno da bi voljeli da ima više sredstava za Agrobudžet. Međutim, moramo da uzmemo u obzir i budžetska ograničenja. Ono što nam je prioritet je da se trenutna budžetska podrška iskoristi na najefikasniji mogući način i kroz mjere koje daju najviše rezultata. Takođe, ministarstvo je kroz svoje aktivnosti uspjelo da sačuva sredstva iz Evropske unije za razvoj poljoprivrede, prebacujući ih iz V u I IPA komponentu. Poljoprivredni proizvođači će moći da koriste ta sredstva kroz javne pozive koji će biti objavljeni tokom sledeće godine.
Siniša GORANOVIĆ
