Vlada Crne Gore predstavila je na prošloj sjednici Akcioni plan razvoja ljudskih resursa gdje su prezentirani veoma zabrinjavajući podaci sa tržišta rada. Prema analizi, tržište rada Crne Gore karakteriše izuzetno niska stopa zaposlenosti aktivno radnog stanovništa i izuzetno visoka stopa nezaposlenosti kod mladih i dugoročno visoka stopa nezapsolenosti.
- Najveći problem tržišta rada Crne Gore je niska stopa zaposlenosti. U pogledu stope zaposlenosti za aktivno radno stanovništvo od 15 do 64 godine, Crna Gora zaostaje za prosjekom Evropske unije za oko 17 procentnih poena – dok je u EU ta stopa oko 65 odsto, u Crnoj Gori ona je oko 48 odsto, navodi se u Akcionom planu zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa za 2014. godinu, koju je usvojila Vlada na posljednjoj sjednici.
Ovo zaostajanje je veoma veliko, imajući u vidu da je učešće zaposlenih u stanovništvu radnog uzrasta relativno inertan indikator, i da su potrebne godine visokog rasta BDP-a i sa njim povezanog rasta zaposlenosti da bi se postigao osjetan i odrţiv napredak u konvergenciji prema evropskom prosjeku.
- Detaljnija analiza uzroka niske stope zaposlenosti pokazuje da je ona rezultat kako visoke stope nezaposlenosti, tako i niske aktivnosti stanovništva radnog uzrasta, pri čemu ova potonja čak ima i veći efekat na stopu zaposlenosti od visoke stope nezaposlenosti. Smanjenje stope nezaposlenosti na evropski prosjek pri ostalim jednakim parametrima bi mnogo manje uticalo na porast zaposlenosti u Crnoj Gori nego što bi to bio slučaj sa izjednačavanjem stope participacije sa evropskim prosjekom, piše u Akcionom planu.
Visoka dugoročna nezaposlenost: Kako se konstatuje u analizi, nezaposlenost je visoka i uglavnom dugoročna u Crnoj Gori. Stopa nezaposlenosti je malo ispod 20 odsto, što je skoro dvostruko više u odnosu na evropski prosjek. Dugoročna nezaposlenost je oko 60 odsto među registrovanim nezaposlenim prema podacima Zavoda za zapošljavanje i skoro 70 odsto prema Anketi o radnoj snazi.
- Visoka dugoročna nezaposlenost doprinosi raširenosti pojave obeshrabrenosti među neuspješnim tražiocima posla. Stoga analize koje proširuju definiciju nezaposlenosti na lica koja ne traže posao, ali bi bila spremna da rade kada bi bilo šansi da se zaposle, daju još veće procjene 'stvarne' stope nezaposlenosti, koja bi mogla da ide i do 30, upozorava se u Akcionom planu.
Visoko učešće mladih u strukturi registrovanih nezaposlenih: Broj mladih na evidenciji nezaposlenih, posebno mladih sa visokoškolskim obrazovanjem, ubrzano raste. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, na evidenciji nezaposlenih do 25 godina starosti, krajem septembra 2013. godine je bilo 5720 lica, što je porast od 14,72 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Još veći porast, od 50,72 odsto registrovan je za 'starije' mlade uzrasta 25-30 godina. Učešće mladih do 30 godina u ukupnoj registrovanoj nezaposlenosti u 2013. godini premašilo je jednu trećinu. Na evidenciji Zavoda za zapošljavanje krajem novembra 2013 god. nalazilo se 10.532 visokoškolaca što je činilo 30,5 odsto ukupnog broja nezaposlenih (34.445) dok je u istom periodu 2012. god. to učešće iznosilo 21,8 odsto ( 6.706 ) a, primjera radi, krajem 2008. god. 8,8 odsto (2.547). Istovremeno sa tim, broj novoprijavljenih visokoškolaca je, u periodu januar-oktobar ove u odnosu na isti period 2012. godine veći za 15,9 odsto (8.127 : 7.012 ) dok je broj onih bez radnog staţa, odnosno, koji dolaze iz sistema redovnog obrazovanja porastao za 9,7 odsto ( 2.800 :2.552). Visok rast nezaposlenih visokoškolaca ostvarivan u proteklih nekoliko godina posljedica je znatnog povećanja broja srednjoškolaca koji se upisuju na visokoobrazovne ustanove (sada već preko 80 odsto) što potvrđuje i prisutan trend smanjivanja prijavljenih srednjoškolaca na evidenciju nezaposlenih, a rast prijavljenih visokoškolaca. To dalje, iz godine u godinu, povećava i produkciju iz sistema visokog obrazovanja i taj trend će se nastaviti i u nekoliko narednih godina, imajući u vidu da se na završnim godinama studija, osnovnih (III i IV godina), specijalističkih i magistarskih nalazi oko 9.800 studenata. Izražene strukturne disproporcije između ponude i tražnje na tržištu rada Kod velikog broja zanimanja ponuda je znatno veća od tražnje što nameće potrebu intenzivnije realizacije raznovrsnih programa obuka i osposobljavanja (dokvalifikacija, prekvalifikacija, kursevi itd.) primjerenih različitim ciljnim grupama u nastojanju da se, u što većoj mjeri, usklade odnosi ponude i tražnje na tržištu rada kroz povećanje znanja vještina i kompetencija, a time poveća i zapošljavanje, odnosno zapošljivost, posebno lica koja su u najnepovoljnijoj situaciji na trţištu rada kada je u pitanju njihova konkurentnost i socijalna uključenost, zaključuje se u Akcionom planu.
P. ZEČEVIĆ
