- Eskalacija siromaštva je logična posljedica ekonomske krize koja traje neopravdano dugo. Propast velikog broja preduzeća, posebno na sjeveru je klučni razlog za porast siromaštva. Ogromna armija nezaposlenih, posebno ljudi u starijim godinama je ostao neriješen problem. Nova radna mjesta u trgovini nijesu dobro placena. U prosjeku u Crnoj Gori prosječna porodica ima 3,3 člana , a zaposlen je jedan član. Prosjek zarada u trgovini 329 eura. Ako u porodici imamo dva odrasla člana to znači da odrasli član troši 165 eura što je ispod linije apsolutnog siromaštva. Ovo znači da je naša prosječna porodica ispod linije siromaštva, navodi se u saoštenju dostavljenom Portalu Analitika.
Iz Banke hrane ističu da ovi trendovi pokazuju da je siromaštvo najteži problem društva i da dobija elemente strukturnog problema.
- Neopohodna je sasvim drugačija ekonomska politika koja će riješiti problem nezaposlenosti, posebno na sjeveru. Najefikasniji lijek za siromaštvo je ekonomski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Vlada bi morala da iz neke fioku da izvadi Strategiju borbe protiv siromaštva i da počne da je realizuje. Posebna priča je refroma sistema socijalne zastite koji troši mnogo novca , a često ta pomoć ne odlazi onima koja je stvarno potrebna, navodi se u saopštenju.
Ono što posebno zabrinjava Banku Hrane su, kako kažu, iskustva iz praktičnog rada sa najsiromašnijim građanima, koja ukazuju da je stopa siromaštva u Crnoj Gori daleko veća od 11.3 odsto.
- Sve je veći broj mnogočlanih porodica koje nemaju nijednog zaposlenog i koji žive ili od penzije ili od MOP i čija su primanja ispod 100 eura, koja nemaju ni zemlju, ni stan ni bilo kakva druga primanja, ističu iz BH.
