Ta nevladina organizacija je, u saradnji sa Organizacijom za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS), predstavila istraživanje Antikorupcijski mehanizmi i odgovornost policijskih službenika u Crnoj Gori.
Viši inspektor u Odsjeku za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije u Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) Goran Damjanović kazao je da je da je u 2010. godini podnijeto sedam krivičnih prijava, protiv 11 policijskih službenika MUP-a, zbog osnovane sumnje da su izvršili 13 koruptivnih krivičnih djela.
»U 2011. godini je podnijeto pet krivičnih prijava protiv sedam službenika policije, zbog sumnje da su izvršili sedam koruptivnih krivičnih djela«, naveo je Damjanović.
Prema njegovim riječima, u prošloj godini su podnijete dvije krivične prijave protiv četiri policajca zbog osnovane sumnje da su izvršili pet koruptivnih krivičnih djela.
»Ove godine podnijete su tri krivične prijave protiv tri policijska službenika zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršli tri koruptivna krivična djela«, precizirao je Damjanović, navodeći da podaci nisu konačni.
Autor izvještaja Emir Kalač kazao je da je istraživanje pokazalo da su najveći rezultati ostvareni donošenjem novih zakona i stvaranjem adekvatnih institucionalnih mehanizama, ali je upozorio da su najveći rezultati još »na čekanju«.
»Zakon o slobodnom pristupu informacija mora biti poštovan u većoj mjeri. Pokazalo se da su interni policijski mehanizmi ostvarili određene pozitivne rezultate, ali ono što predstavlja nedostatak jeste slaba vidljivost rezultata u javnosti, ali i samim tih mehanizama«, naveo je Kalač.
Kako je pojasnio, spoljašnjin mehanizmi nisu ostvarili veće rezultate na planu borbe protiv korupcije, zbog, kako je naveo, nedostatka ovlašćenja, ali su realizovane mnoge preventivne i aktivnosti nadzora.
»Institucionalni okvir za prevenciju korupcije će, u cilju poboljšanja rezultata, biti značajno promijenjen, objedinjavanjem kapaciteta Uprave za antkorupcijsku inicijativu i Komisije za utvrđivanje konflikta interesa i pokušati kreiranje novog mehanizma – Agencije za antikorupciju«, rekao je Kalač.
U oblasti budžetkih pitanja, kako je kazao, transparentnost policije mora biti prioritet, pogotovo zbog činjenice da su javne nabavke pod visokim rizikom od korupcije.
»Crnogorsko pravoduđe prolazi kroz velike izazove na planu nezavisnosti i nepristrasnosti, koordinacija sa ostalim relevantnim institucijama nije zadovoljavajuća, a treba uzeti u obzir i ocjene o ograničenim ovlašćenjima tužilaštva prema policiji«, naveo je Kalač.
On je kazao da su preporuke CEDEM-a da MUP treba da poveća "vidljivost" Odjeljenja za unutrašnju kontrolu policije.
»Saradnju između tužilaštva i policije treba biti unaprijeđena, pogotovu u predkrivičnom postupku. Državna revizorska institucijabi trebalo da sprovede zasebnu reviziju nad MUP-om, kao jednim od najvećih budžetskih potrošača«, rekao je Kalač.
Prema njegovim riječima, Skupština bi trebalo da razmotri donošenje Zakona o zaštiti »zviždača« ili unaprjeđenje sadašnjeg pravnog okvira, kako bi osobe koje prijavljuju korupciju bile zaštićene odmazde zbog takvog činjenja.
»Skupštinski Odbor za antikorupciju bi trebalo da, makar jednom godišnje, razmotri rezultate institucija sistema bezbjednosti i pravosudnih organa u borbi protiv korupcije«, kazao je Kalač.
Menadžer programa za policiju Misije OEBS za Crnu Goru Vladimir Ragozin podsjetio je da je prema podacima koje ima Vlada, izvještajima Evropske komisije i istraživanjima javnog mnjenja, policija jedna od institucija koja je pod velikim rizikom od korupcije.
»Nadamo se da će rezultati istraživanja doprinjeti povećanju nivoa odgovornosti i integriteta službenika policije, jer će oni obezbijediti informativni materijal, koji je pristupačan javnosti«, naveo je on.
Šefica Biroa za kadrovske i pravne poslove u MUP-u Biljana Dulović rekla je da je formirana Radna grupa, čiji je zadatak da izradi Plan integriteta, navodeći da će predlog tog akta biti proslijeđen radi usvajanja ministru unutrašnjih poslova Rašku Konjeviću.
»Usvajanjem Plana integriteta, zadatak Radne grupe neće biti završen, već je potrebno raditi na njegovoj primjeni i usavršavanju«, poručila je ona.
Ana Selić iz Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) ocijenila je da je civilno društvo u poslednjih deset godina dalo nemjerljiv doprinos borbi protiv korupcije, projektima podrške.
»Neophodan preduslov pored dobrog zakonskog i strateškog okvira za borbu protiv korupcije je glasno i jasno civilno društvo koje je kompetentno da podrži institucije u njihovim naporima u borbi protiv korupcije i pomoć građanima u prijavama korupcije«, kazala je ona.
Odgovarajući na pitanje poslanika Pozitivne Crne Gore Srđana Perića, koliki je raspon mita iznosio zbog kojeg su procesuirani policijski službenici, Damjanović je kazao da ne posjeduje te podatke.
Na pitanje novinara da li je Unutrašnja kontrola ima podatake da su policajci stekli imovinu pronevjerom novca, Dejan Stevović iz tog odjeljenja je kazao da su oni bili obavezni da do 15. decembra dostave imovinsko stanje, pojašnjavajući da nije bilo moguće još imati te podatke. (Mina)
