On je upozorio da je preduzeće »na koljenima« i u bankrotu, zbog čega nije u poziciji da bira kupca, javlja MINA:
»Pomiješali smo privatizaciju i stečaj, u kojem su povjerioci najvažniji i nema mnogo prostora za postavljanje uslova. Sada smo u situaciji da razmišljamo kako da prodamo KAP, jer ne znamo da li je to u nadležnosti suda ili parlamenta«, rekao je Perišić na okruglom stolu u Privrednoj komori o Strategiji razvoja prerađivačke industrije Crne Gore do 2018. godine.
Skupština je u utorak ponovo usvojila Zakon o zaštiti državnih interesa u rudarsko-metalurškom sektoru poslanika Demokratskog fronta (DF), koji je predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović ranije vratio.
Predsjednik Skupštine, Ranko Krivokapić rekao je da su se stekli uslovi da Zakon ovaj put bude proglašen, s obzirom na njegovo ponovno usvajanje.
Poslanici su 20. novembra bili usvojili Zakon, nakon čega ga je Vujanović vratio na ponovno odlučivanje. Iz Vujanovićevog Kabineta ranije je saopšteno da na osnovu takvog propisa Skupština direktno odlučuje o ishodu stečaja preuzimajući nadležnost stečajnog suda koja isključivo i imperativno pripada sudskoj vlasti, čime zakon ima jasnu unutrašnju koliziju.
Zakonom je definisan čitav model kako se i na koji način može prodati KAP. Predlagači su prihvatili amandmane Socijaldemokratske partije kojima je definisano da Skupština ima konačnu riječ u prodaji KAP-a i koji su postali sastavni dio predloga zakona.
Amandmanima se definiše da stečajni sudija donosi odluku o prodaji fabrike strateškom investitoru i zaključuje ugovor o prodaji nakon prethodno pribavljene saglasnosti Skupštine, a ako se ugovor ne zaključi onda država može postati vlasnik uz saglasnost parlamenta.
Pomoćnik ministra ekonomije, Dragan Kujović, rekao je da se nada da će država naći adekvatnog strateškog partnera za KAP, kako bi se obezbijedio njegov i razvoj sa njim povezanih preduzeća.
»Često smo zbog toga bili kritikovani, ali vjerujem da ćemo uspjeti da nađemo partnera«, poručio je Kujović.
Perišić je upozorio i na institucionalno-pravni okvir, koji u Crnoj Gori nije na zavidnom nivou, zbog čega dolazi do situacija u kojima grupa radnika iz bilo kog razloga može da blokira poslovanje nekog preduzeća.
»U Crnoj Gori treba zaštititi rad, jer ćemo na taj način zaštititi i radnike. Bez zdravog poslovanja nemamo ništa«, poručio je Perišić i dodao da se nada da će se za KAP naći adekvatan strateški partner koji će uprkos svim problemima nastaviti djelatnost.
Na okruglom stolu je ocijenjeno da prerađivačka industrija i velika preduzeća u tom sektoru moraju opstati, jer Crna Gora ne može živjeti samo od turizma i poljoprivrede.
Predstavnik nikšićkog preduzeća Metalik, Drago Miljanić, kazao je da od opstanka velikih kompanija iz sektora prerađivačke industrije, kao što su Kombinat aluminijuma i Tosčelik, zavise brojna mala i srednja preduzeća koja se bave metalopreradom.
»Ne možemo živjeti samo od turizma i poljoprivrede. Sve velike turističke zemlje imaju razvijenu industriju«, rekao je Miljanić.
On je dodao da se KAP i Tosčelik ne smiju ugasiti, jer imaju perspektivu da prošire proizvodnju, zaposle radnike i ostvare profit. Ključno pitanje se, prema njegovim riječima, odnosi na konkretne korake koje treba preduzeti za unaprijeđenje sektora prerađivačke industrije, opstanka velikih, ali i malih preduzeća iz te oblasti.
Šef menadžerskog tima KAP-a, Nebojša Dožić, smatra da je neophodno napraviti pomak u proizvodnji u prerađivačkoj industriji, kako bi se obezbijedio njen opstanak i veći profit.
»Situacija u KAP-u je takva da svi treba da doprinesemo da se nađe rješenje za tu kompaniju, a ne da samo čekamo da to uradi Ministarstvo ekonomije«, kazao je Dožić.
Predstavnici metaloprerađivačkih preduzeća upozorili su i da taj sektor nema adekvatan kadar, što opterećuje malu privredu.
Sekretar Odbora Udruženja za šumarstvo PKCG, Goran Popović, kazao je da je stanje u sektoru drvne industrije veoma loše, što potvrđuje veliki broj zatvorenih preduzeća i značajno učešće izvoza sirovina u ukupnom u toj oblasti.
»Izvoz sirovine čini 35 odsto ukupnog, što je uzroka pada proizvodnje i broja zaposlenih. neophodno je preduzeti određene mjere kako se ne bi desilo da razvijamo tuđe kapacitete, a svoje zatvaramo«, rekao je Popović.
Pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja, Adem Fetić, smatra da postojeći model eksploatacije šuma u Crnoj Gori nije adekvatno implementiran, što za posljedicu ima značajan izvoz sirovine i gašenje kapaciteta.
»Taj model treba unaprijediti. Postoje mehanizmi koji bi mogli demotivisati toliki izvoz sirovine«, rekao je Fetić.
Kujović je saopštio da Strategija razvoja prerađivačke industrije u Crnoj Gori do 2018. godine, koja je urađena u konsultacijama sa Evropskom komisijom, daje kvalitetnu analizu stanja u toj oblasti u prethodnom periodu, na osnovu koje su definisani strateški ciljevi.
Strategija se, kako je kazao, zasniva na sektoru metalske i drvoprerađivačke industrije, dok će mjere biti definisane kroz akcione planove.