Oporavak, kako se previđalo trebalo je da bude rezultat ubrzavanja rasta u SAD i porasta svjetske robne razmene, ali i pozitivnih trendova na tržištima u razvoju.
Međutim, ova tri faktora nisu doprinijela kako se očekivalo i rast je ostao na "staklenim nogama": Indija i Brazil su najviše razočarali, a obim svjetske trgovine zabilježio je drugu slabu godinu zaredom. Čak i SAD i eurozona su bilježili rezultate ispod očekivanih. Evo novih mogućih scenarija OE za narednu godinu:
1. Ipak ima razloga za optimizam, prije svega zbog vraćanja poverenja investitora na razvijenim tržištima poput Japana i Velike Britanije, gdje se bilježi godišnji rast BDP od 3odsto, a i Kina pokazuje znake skromnog ubrzanja. SAD stabilno rastu. Stoga scenario o rastu globalnog BDP od 2,8odsto u 2014. (naprema 2,1odsto u ovoj godini) može biti ostvaren, i to sa 50odsto šanse, piše u novom izvještaju Oxford Economics globalnih scenarija.
2. OE predviđa da će FED početi sa smanjivanjem QE stimulusa u martu dogodine, što bi moglo da dovede do povlačenja dijela stranog kapitala iz ekonomija u razvoju, pogotovo iz fragilnih ekonomija u razvoju kao što su Brazil, Indija ili Turska, uz jaku depresijaciju kamatnih stopa u tim zemljama i pad povjerenja investitora. U tom slučaju BDP u tim zemljama će u naredne dvije godine oštro usporiti. Ovaj scenario predviđa i dalji slom tržišta nekretnina u Kini. Usljed značajnog usporavanja ekonomija i razvoju, pate i razvijene ekonomije, a globalni BDP pada na 2,4odsto i 1,8odsto u 2014. i 2015. Vjerovatnoća ostvarivanja ovog scenarija procjenjuje se na tek 10odsto.
3. Deflacija u Eurozoni, ukoliko do nje dođe, mogla bi da traje i do 2018. Uz slabi rast, ovo bi imalo razarujući efekat jer bi državni dugovi već prezaduženih evropskih zemalja prešli kritični nivo. Od zemalja sa "periferije" eurozone Grčka bi (opet) pretrpjela najviše štete i bila izbačena iz zone eura, dok bi od razvijenih ekonomija najveću štetu doživjela Francuska. Vjerovatnoća za ovaj scenario u 2014. prema OE iznosi 10odsto.
4. Potrošači u SAD, usljed nesigurnosti regulatora da vode monetarnu i fiskalnu politiku, "napokon" gube povjerenje i potražnja opada, što bi se iz najmoćnije ekonomija na svijetu brzo odrazilo i na ostale države. BDP u SAD bi pao na 1,5odsto i 1,3odsto u naredne dvije godine, a eurozona bi pala natrag u recesiju usljed čega bi možda u njoj istovremeno otpočeo i scenario 3. Globalni ekonomski rast bi usporio na 1,7odsto, a eventualni skok zahvaljujući stimulativnim ekonomijama u pojedinim ekonomijama u razvoju mogao bi da se desi tek oko 2018. Verovatnoća: 10odsto.
5. Ekonomija SAD bi mogla da iznenadi većim ubrzanjem u 2014, a čak i mjere štednje u EU mogle bi da dovedu do sigurnijeg oporavka u "periferiji" Unije. U tom slučaju, najčešće predviđani rast pokazao bi se nedovoljnim: svjetska ekonomija porasla bi za više od 4odsto u 2014. Vjerovatnoća za ovaj scenario prema Oxford Economics iznosi 15 odsto.
izvor: b92.net
