Ministar finansija, Radoje Žugić saopštio je u uvodnom izlaganju da su očekivani efekti od tog propisa stabilizacija javnih prihoda, povećanje budžetskih i smanjenje ukupnog poreskog duga.
Prema Predlogu, predlaže se da se poreskom ili carinskom obvezniku otpiše kamata na zaostale neplaćene poreske, odnosno carinske obaveze, koje su dospjele za plaćanje do 31. oktobra ove godine, ukoliko u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona u cjelosti uplati sve zaostale obaveze.
U Vladi očekuju da će tom mjerom uspjeti da naplati jedan dio ranije generisanog poreskog duga.
Osnovni razlozi za donošenje zakona su ublažavanje efekata ekonomske krize koja je uzrokovala smanjenje javnih prihoda i povećanje budžetskog deficita i povećanje poreskog duga.
Prema podacima Poreske uprave (PU) o iznosu i strukturi poreskog duga preduzetnika i preduzeća, utvrđeno je da se značajan iznos duga odnosi i na kamatu zbog neblagovremenog plaćanja poreskih obaveza.
Iznos duga po osnovu kamate za neblagovremeno izmirenje poreskih obaveza na dan 8. oktobar ove godine iznosi 98 miliona eura.
Mladen Bojanić iz Pozitivne Crne Gore ocijenio je da zakon ima dobru ideju, ali da nekada od ideje do realizacije postoji dosta problema.
On je pitao i zašto je dozvoljeno da se nagomila poreski dug u iznosu od 350 miliona eura i šta se radilo svih ovih godina.
Bojanić je rekao da zakon može kao opasnost da donese jedan vid nagrade za one koji su bili neredovni u plaćanju.
On je pitao zašto se do sada nije naplatio carinski dug, s obzirom da je, prema riječima Žugića, on u velikom procentu naplativ i obezbijeđen garancijama.
Poslanik Demokratskog fronta (DF), Nebojša Medojević rekao je da su najveći dužnici firme Demokratske partije socijalista (DPS).
On smatra da bi trebalo razdvojiti spisak poreskih dužnika na one za koje se sumnja da imaju veze sa organizovanim kiriminalom i u sve to uključiti tužioce.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandar Damjanović rekao je da je 25 odsto poreskog duga kamata, a 85 odsto osnovni dug.
On smatra i da bi nekoliko normi predloženog zakona trebalo dobro ispitati.
Damjanović je podsjetio da na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, na kojoj se raspravljalo o predloženom tekstu zakona, niko nije bio protiv.
Milutin Ðukanović iz DF-a smatra da bi prvo trebalo napraviti analizu poreskog duga.
„Osnovna greška u ekonomskoj politici Vlade je što se uporno hvalila što u Crnoj Gori može da se osnuje firma za jedan euro“, rekao je Ðukanović.
On je pitao da li je ikada u Crnoj Gori predložen zakon da se regulišu dužničko povjerilački odnosi i da ne može neko da duguje preko 60 dana.
Srđan Milić iz SNP-a rekao je da kamata na porez na promet nepokretnosti iznosi devet miliona eura i da to ne može da se otpiše.
Poslanik DF-a, Emilo Labudović rekao je da ne sumnja da će zakon biti usvojen, ali da je to "mamuzanje mrtvog konja".
Skupština je završila raspravu i o Predlogu dopuna zakona o porezu na dobit pravnih lica čiji su osnovni razlozi za donošenje stimulisanja poreskih obveznika da plate porez na dobit u zakonski propisanom roku, kako bi ostvarili pravo na umanjenje poreske obaveze.
Tim odredbama predlaže se da se poreskom obvezniku koji u zakonskom roku uplati obaveze po osnovu poreza na dobit, odobri pravo na umanjenje obaveza, odnosno popust po tom osnovu.
Shodno odredbama Zakona o porezu na dobit pravnih lica, ti subjekti su dužni da plate porez do 31. marta tekuće godine za prethodnu.
Uredbom o odloženom plaćanju poreza na dobit pravnih lica dato je pravo poreskim obaveznicima da porez plaćaju u šest mjesečnih rata, tako da bi primjenom predloženog rješenja poreski obveznici ostvarili pravo na umanjenje poreske obaveze u određenom procentu.
Stopa po kojoj bi se obavilo umanjenje poreske obaveze odnosno popust bi bila šest odsto, što približno odgovara kamatnoj stopi koja se plaća na pozajmljena budžetska sredstva.
Poreski obveznik ostvaruje pravo na umanjenje poreske obaveze na osnovu zahtjeva koji se podnosi nadležnom poreskom organu, a o zahtjevu se odlučuje rješenjem.
Poslanik DF-a, Nebojša Medojević smatra da bi trebalo promijeniti Zakon o porezu na dobit pravnih lica, odnosno da bi stopa koja sada iznosi devet odsto trebalo da bude veća.
“Ako se poveća poreska osnovica mi ćemo u crnogorskom budžetu imati itekako veći priliv novca”, poručio je Medojević.
Izvor: MINA
